Parlamentarci imuni na virus štednje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) će do okončanja krize primati po jednu marku za zastupnički paušal te troškove smještaja i odvojenog života. Na ovaj način će u budžetu mjesečno ostati oko 95.000 maraka.

Smanjenje naknada je tražila zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) Melika Mahmutbegović, koja trenutno vrši i dužnost potpredsjednice FBiH, kako bi javni novac bio iskorišten za prevazilaženje krize koju je izazvala pandemija koronavirusa.

„Ovo je prilika da se izvrši pravednija raspodjela sredstava iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine“, priopćeno je iz Ureda potpredsjednice.

U Državnom parlamentu su zastupnici Naše stranke i Nezavisnog bloka predložili da se parlamentarcima i ministrima u ovoj godini smanje plaće za 20 posto kako bi se tim novcem pomoglo ugroženim od koronavirusa. Drugim prijedlogom je Naša stranka zatražila ukidanje naknada i parlamentarcima, ministrima i članovima Predsjedništva BiH te obustavu isplata pojedinih beneficija u državnim institucijama. Iako bi se ovim uštedjelo najmanje tri milijuna KM, prijedlozi nisu dobili dovoljan broj glasova pa će se o njima opet raspravljati na narednim sjednicama.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) nije ni bilo sličnih ideja za uštede.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su tijekom prethodnih godina otkrili da su mnogi dužnosnici zloupotrebljavali pravo na naknade, uzimajući novac za smještaj i „bijeli kruh“, iako su imali svoje stanove i posao u drugim institucijama.

Simbolične naknade

Usvajanjem inicijative o uštedama zastupnicima Zastupničkog doma Federalnog parlamenta bi trebala biti umanjena mjesečna primanja za oko 1.000 KM. Oni će do okončanja krize umjesto dosadašnjih 600 maraka paušala, 300 maraka naknade za odvojeni život te 100 KM za smještaj primati simbolične tri KM. Oni kojima su plaćani troškovi puta za četiri vikend-posjete obiteljima, od sada će dobivati novac za samo jedno putovanje.

„Nečasno je, nemoralno je naplaćivati sve to. Ti ljudi koji sjede u tim klupama tamo evo unazad par mjeseci nikakve aktivnosti nemaju, ali uredno konzumiraju sva prava”, kaže tajnik Ureda potpredsjednice FBiH Erdal Selmanović.

Ovakva odluka trebala je biti donesena i u Domu naroda, ali Administrativno povjerenstvo nije usvojilo ovaj prijedlog. Umjesto toga Povjerenstvo traži od Vlade FBiH zajedničko rješenje o smanjenju primanja koje bi se odnosilo na sve federalne institucije.

Federalni parlamentarci osim plaće imaju pravo na: zastupnički paušal, naknadu za odvojeni život, topli obrok, regres, troškove smještaja i zakupa stana, prevoz, četiri plaćena vikenda za posjetu obitelji, korištenje auta, pomoć u slučaju smrti člana obitelji ili teške bolesti, otpremninu za odlazak u mirovinu te tzv. „bijeli kruh“ – pravo na godinu dana plaće po isteku mandata.

Prošle godine je za plaće i naknade članova Federalnog parlamenta potrošeno više od šest milijuna maraka.

Osim smanjenja zastupničkih naknada Mahmutbegović zagovara i obustavu plaćanja naknada članovima svih upravnih i nadzornih odbora na nivou FBiH te manje plaće u institucijama i javnim preduzećima, smatrajući da ne trebaju biti veće od dvije prosječne plaće u entitetu. Smanjenje se ne bi odnosilo na: zdravstvene radnike, policiju, inspektore i druge službenike koji su na prvoj linije obrane protiv koronavirusa.

Visoke plaće štiti Ustav

Zbog krize izazvane pandemijom zastupnici Naše stranke i Nezavisnog bloka Državnog parlamenta su predložili da se parlamentarcima i ministrima smanje plaće za 20 posto u ovoj godini. Isto su tražili za savjetnike i druge osobe koje imenuju Predsjedništvo, Vijeće ministara, Parlamentarna skupština te druge državne institucije.

“Mislim da smo svi svjesni da nas građani doživljavaju kao jednu privilegovanu skupinu ljudi i otuđenu skupinu ljudi u smislu da nemamo razumijevanja za probleme građana, a današnji uvjeti u kojima tisuće ljudi su ostale bez posla zaista zahtijevaju i našu reakciju i našu solidarnost”, rekla je Mirjana Marinković-Lepić iz Naše stranke tijekom rasprave u Parlamentu.

Zastupnici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH su ovaj prijedlog nazvali populističkim i protuvustavnim.

„Ovaj prijedlog zakona mi je apsolutno neprihvatljiv i osobno smatram da je moje diskrecisko pravo gdje ću i koliko novca davati od svoje plaće”, rekla je Sanja Vulić iz SNSD-a.

Zastupnici SNSD-a i HDZ-a BiH se protive osnivanju fonda u koji bi bio uplaćivan ušteđeni novac iako bi, prema prijedlogu zakona, fond kontrolisalo Vijeće ministara BiH koje čine kadrovi ovih stranaka.

Rekli su i da nisu protiv smanjenja plaća, ali da će o tome raspravljati ako im takav prijedlog dostavi Vijeće ministara.

Osim prijedloga za smanjenje plaća zastupnik Naše stranke Damir Arnaut je predložio usvajanje zakona kojim bi se do kraja godine zabranila isplata: regresa, reprezentacija, jubilarnih nagrada, naknada za obrazovanje i stručno usavršavanje u svim državnim institucijama te manje trošenje novca za tjelohranitelje dužnosnika.

U tom slučaju imenovani i izabrani dužnosnici ne bi imali pravo na većinu dosadašnjih naknada. Uz to, Arnaut predlaže smanjenje iznosa za političke stranke i novca iz budžetskih rezervi.

„Skoro sve naknade koje su propisane ja sam predvidio njihovo ukidanje ili znatno reduciranje. Imate tu ne samo naknade, imate i druge neke privilegije koje troše bespotrebno budžetska sredstva”, objasnio je Arnaut.

Usvajanjem ovog zakona moglo bi se uštedjeti najmanje tri milijuna maraka, a novac bi bio usmjeren za saniranje posljedica koronavirusa i bio bi raspoređen FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

„Bilo bi potpuno neodgovorno biti protiv ovih zakona”, kaže Arnaut za CIN u očekivanju rasprave o ovom prijedlogu.

Ove prijedloge Naša straka i Nezavisni blok su dostavili Parlamentu krajem ožujka i početkom travnja. Međutim, zastupnici su o njima odlučivali tek mjesec i po dana kasnije, ali za njihovo usvajanje nije bilo dovoljno glasova. Zastupnici bi o ovim prijedlozima opet trebali odlučivati na narednoj sjednici.

Državnim parlamentarcima se plaće i naknade isplaćuju redovno, čak i kada se sjednice ne održavaju i kada oni ne dolaze na posao. Tijekom 2019. godine članovi Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH su zasjedali sedam puta, a njihove kolege iz Doma naroda su održale tek četiri sjednice. Takav rad je koštao građane više od tri milijuna maraka. Prosječna plaća državnog parlamentarca je bila oko 4.600 KM, a zastupnički paušal 714 maraka. Osim ovoga, naplatili su i: prosječno 118 maraka za topli obrok, 267 KM naknade za odvojeni život te 300 maraka regresa. To je iznos koji radnik s prosječnom plaćom u BiH zaradi za šest i po mjeseci.

Međutim, bez obzira na odnos prema radu i odgovornost prema građanima, plaće državnih parlamentaraca i drugih funkcionera u državnim institucijama štiti Ustav BiH koji je odredio da se naknade za njihov rad ne mogu smanjivati tokom mandata. Zbog toga su Naša stranka i Nezavisni blok s prijedlogom zakona predložili i amandman na Ustav kojim traže da se ova odredba izbriše. O ovom amandmanu se još nije raspravljalo.

Zloupotrebe javnog novca

Iako imaju visoka primanja i brojne pogodnosti i beneficije koje većini građana BiH nisu na raspolaganju, pojedini dužnosnici su zloupotrebljavali institucije i svoje pozicije kako bi dobili i naknade koje im ne pripadaju.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo su otkrili da su zastupnici i delegati iz Federalnog parlamenta dobijali naknade za smještaj u Sarajevu iako u ovom gradu imaju vlastite nekretnine. Nešto ranije CIN je otkrio da su isto radili i federalni ministri.

Dužnosnici u Republici Srpskoj su zbog nejasnih pravila koristili „bijeli kruh“ – plaću nakon prestanka mandata – iako su imali druga primanja ili mogućnost da se vrate na svoje prethodno radno mjesto. CIN je otkrio da su novac iz budžeta po ovom osnovu dobila dvojica univerzitetskih profesora, sedmero privatnika i jedan umirovljenik.

„Bijeli kruh“ je nezakonito isplaćivan i u Vijeću naroda RS-a. Ova institucija je na osnovu nezakonite odluke isplatila 21.000 maraka bivšem glavnom tajniku Vijeća naroda Zoranu Filipoviću.

Ovakve zloupotrebe su bile moguće jer institucije nisu provjeravale imovinu i prihode javnih dužnosnika, ostavljajući prostor imenovanim i izabranim političarima da iskoriste manjkavosti propisa za osobnu korist.