Pazi mine: U HNŽ-u pod minama još 153 km²

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''U posljednjih deset dana Služba za deminiranje Civilne zaštite HNŽ-a imala je dvadesetak poziva'', rekao je za Bljesak.info Ivica Novak deminer A tima civilne zaštite.

Kako je rekao dolaskom proljeća i lijepog vremena sve više ljudi odlazi u prirodu kako bi uživali daleko od gradske vreve, dok drugi počinju okopavati i frezati zemljišta, odakle nerijetko vrebaju nevidljive ''ubojice'' mine.  

Novak upozorava građane, da kada uoče minu odmah obavijeste policiju, BHMAC ili Civilnu zaštitu, te da ne pokušavaju sami otkloniti mine.

Ivica Brkić, voditelj mostarskog regionalnog ureda BHMAC-a u razgovoru za Bljesak.info je poručio građanima kako je jako važno da poštuju znak 'Pazi mine', te dok god poštuju oznake neće biti opasnosti.

''Ne treba ići iza postavljenih tabli i važno je da građani to poštuju. Mi smo sve uredno označili i tko god prođe iza postavljenih tabli znači da je svjesno ignorirao upozorenje. Važno je naglasiti da su do sada svi koji su stradali ignorirali znakove'', rekao je Brkić dodajući da je BH MAC otvoren za javnost te da sve potrebne informacije o minski zatrovanom području mogu dobiti od njih.

Rekao je kako minski sumnjiva površina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji iznosi 153,34 km², dok u Mostaru ta površina iznosi 22,6 km². Također je najavio da će  se uskoro čistiti dijelovi Humca, Orlovca i Raške Gore prema Vrdima.

''Trenutno radimo u Općini Stolac, odnosno u Radimlji i Hodovu gdje smo očistili gotovo pet milijuna kvadrata, radimo i u Orahu u općini Ravno'', kazao je Brkić, konstatirajući da je u HNŽ-u zaista dobra situacija te se ovdje radi najintenzivnije, prvenstveno jer to dozvoljavaju vremenske prilike.

Inače na listi prioriteta za 2018. godinu u HNŽ-u nalazi se 109 projekata ukupne površine 4.876.146,71 m².

Direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak je razgovoru za Fenu kazao da je Bosna i Hercegovina 'najzagađenija' zemlja u Europi te da veliku opasnost predstavljaju mine i minska polja općenito u BiH.    

''Svake godine imamo određen broj naših sugrađana koji stradaju u minskim poljima. To je, možda, najveća opasnost u BiH. Imamo još otprilike nekih tri posto površine u BiH. Otprilike, više od 70 posto je minskih polja u Federaciji BiH, sa ukupnom površinom više od 1.000 kvadratnih kilometara još je ostalo'', kazao je Solak.

Istaknuo je da Federalna uprava civilne zaštite, kao deminerska organizacija, ulaže maksimalne napore na podizanju svijesti kod građana, pogotovo u ovom periodu proljeća kad se priroda budi, kad ljudi žele izaći u prirodu.

Solak kaže da je lijepo otići u prirodu, ali napominje da priroda nosi i svoje opasnosti, a jedna od njih su i minska polja.

''Pokušat ćemo s kolegama iz BH MAC-a, UNDP-a, Europskom komisijom da napravimo jedan projekt virtualne aplikacije, odnosno interaktivne aplikacije, da svi možemo pristupiti toj aplikaciji, da vidimo gdje smo mi u odnosu na minska polja. Nadam se da ćemo to ove godine uspjeti završiti'', navodi Solak.

Smatra da će biti potrebno dugo razdoblje ''da vidimo BiH bez mina, ako ne budemo primjenjivali nove metode''.

''S drugim kompanijama i BH MAC-om smo razvili novu metodu 'land release', koja je odlično primljena u BiH, može se raditi s njom. To je takozvano oslobađanje površine, da idemo direktno na minske zapisnike. Mislim da ćemo primjenom tih metoda i kroz ovu novu strategiju, koja je u planu da se uradi, da vidimo BiH bez mina do 2025. Godine'',procjenjuje Solak.  

Kaže da je prošle godine bilo šest, sedam incidenata u minskim poljima u Federaciji, gdje su dvije osobe smrtno stradale.