Petrov i Karamarko potpredsjednici Vlade, Željko Reiner predsjednik Sabora

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Republika Hrvatska trebala bi u ponedjeljak dobiti novu Vladu, nešto više od mjesec dana nakon izbora, koliko traju pregovori o formiranju iste od strane tri stranke koje su osvojile najviše glasova na izborima, HDZ-a, SDP-a i Mosta nezavisnih lista.

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović dodijelila je u srijedu mandat za sastavljanje nove Vlade Tihomiru Oreškoviću, nestranačkom kandidatu kojeg su podržale Domoljubna koalicija i Most.

Sukladno dogovoru, ove dvije stranačke opcije činit će vlast u Republici Hrvatskoj u naredne četiri godine, tako da su samo dan nakon dodjele mandata novom premijeru za sastav Vlade započele podjele mjesta u Vladi i Saboru.

Prema riječima Darinka Kosora, predsjednika HSLS-a, koji je dio Domoljubne koalicije, Tomislav Karamarko iz HDZ-a bit će jedan od potpredsjednika Vlade, dok će drugi biti Božo Petrov iz Mosta.

Kosor ističe kako će predsjednik Sabora biti akademik Željko Reiner (HDZ), što je već ranije dogovoreno.

Sjednica Sabora sazvana je za ponedjeljak, 28. prosinca, kada bi Tihomir Orešković trebao predložiti svoj tim koji treba dobiti podršku najmanje 78 zastupnika kako bi Vlada i službeno bila konstituirana.

Domoljubna koalicija dogovor s Mostom naziva koalicijom, no iz Mosta ističu kako se ne radi o koaliciji nego o sporazumu dviju koalicija. ''Vlada nije temeljena na koaliciji, radi se o sporazumu kojim je definiran reformski plan prema kojemu je određeno koje se reforme i do kada moraju provesti'', ističu iz Mosta.

Tomislav Karamarko prokomentirao je putem svog Facebook profila određivanje novog mandatara u imenu Tihomira Oreškovića.

''Dobili smo mandatara. Sada kada je to postao poslovni čovjek svjetskog glasa, sada kada je iz svijeta došao Hrvat, vrhunski stručnjak, sada je problem legitimitet. Mi u HDZ-u znamo da nije problem to već činjenica što su HDZ, Domoljubna koalicija i Most dogovorili mandatara. Legitimitet mu daju njegova stručnost i Hrvatski sabor. Parlament je predstavničko tijelo u koje građani neposredno biraju svoje predstavnike. Potom zastupnici kao predstavnici naroda izglasavaju povjerenje Vladi. Ustav ne propisuje neposredan izbor premijera. Da smo željeli takve izbore valjda bi ih stavili u Ustav. Svako malo zaklinjemo se u parlamentarnu demokraciju, a kad je treba primijeniti onda je neki negiraju'', poručio je Karamarko.

S druge strane Zoran Milanović kao da se pomirio s tim da se oprašta od premijerske funkcije, posebice s prvom rečenicom na Facebook profilu:  ''Hvala vam svima koji ste u proteklom vremenu bili uz nas i podržavali nas i još nas i dalje podržavate''.

Dalje je istaknuo: ''U ove četiri godine uspjeli smo zemlju izvući iz krize što danas pokazuju sve brojke i to su činjenice. Bili smo suočeni s mnogim izazovima, ali nismo posustajali ni dana. Situacija u kojoj se Hrvatska našla u posljednjih nekoliko dana nije zabilježena u novijoj povijesti i ozbiljno je narušila povjerenje građana u politički sustav zemlje. Na ove izbore izašli smo čista srca i s jasnim rezultatima vodeći se najvišim demokratskim standardima koji od osobe koja želi obavljati najodgovorniju funkciju u zemlji zahtijevaju izborni legitimitet. Još u izbornoj noći rekao sam da smo otvoreni za razgovore i partnersku suradnju što smo u ovim pregovorima i pokazali. No, nisam mogao utjecati na razne pritiske i neiskrenost s druge strane stola, što je na kraju dovelo do zanemarivanja volje birača koji su ovakvim ishodom ostali prevareni. Ovime su narušena demokratska pravila i standardi za koje smo se godinama borili i od njih nikad ne smijemo odustati''.

Pojedinci sumnjaju u to da će Vlada u ponedjeljak dobiti potporu 78 zastupnika, posebice ako glasovanje bude tajno. Stoga ističu da će mnoge stvari o koaliciji Domoljubne koalicije i Mosta biti jasne samim time ako se zatraži javno glasovanje.