Plenković: Hrvatska vlada teži suradnji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zajednička sjednica je pozitivan impuls za razvoj odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine, rekao je premijer Andrej Plenković u utorak u Zagrebu na početku sastanka dviju vlada koje će raspravljati i o zbrinjavanju radioaktivnog otpada u Čerkezovcu na Trgovskoj gori.

Cilj treće zajedničke sjednice je "nastavak i iskrenog i kontinuiranog i ustrajnog partnerstva", rekao je Plenković.

Politička volja hrvatske vlade u podršci BiH je "snažna", rekao je premijer. "Proces puta BiH u Europsku uniju je važniji nego ikada prije", naglasio je Plenković bosanskohercegovačkim ministrima čija je zemlja u prosincu prošle godine dobila status kandidata za članstvo u Uniji, prenosi Hina.

Uloga Hrvatske

"Svjesni smo iznimnog značaja, kao i presudne uloge Hrvatske u procesu donošenja odluke Europskog vijeća 15. prosinca 2022. godine", rekla je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Dodala je da je to "poticaj da ubrzano krenemo prema provedbi reformskih procesa".

Plenković je prije zatvorenog dijela sjednice naglasio da hrvatska vlada teži "suradnji, a ne animozitetu između dvije zemlje ili pak između Hrvatske i pojedinih konstitutivnih naroda".

Podsjetio je da je Zagreb pozdravio odluke Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i da ih vidi "kao okvir za još učinkovitiju Bosnu i Hercegovinu i skladnije odnose unutar zemlje".

Govoreći nakon inauguracijske konferencije hrvatskog predsjedanja EUSAIR-om,  ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je ranije rekao kako je sjednica dviju vlada „velik događaj koji je rezultat povjerenja” i želje dviju strana za razgovor o pitanjima od zajedničkog interesa. Ponovio je kako Hrvatska snažno podržava europski put Bosne i Hercegovine te da će „rado prenijeti znanje” kako bi ona što prije započela pregovore o članstvu.

Šef diplomacije BiH Elmedin Konaković, koji je također bio na konferenciji, kazao je kako se „raduje što je došao dan kad ćemo intenzivirati odnose” dviju zemalja. Konaković je rekao kako će dvije vlade na zajedničkoj sjednici dotaknuti „pitanja o kojim dugo nisu razgovarale”, ali i o „korištenju naših resursa, šansi i potencijala”.

Drugi ulagač u BiH

Plenković je rekao kako je došlo do porasta robne razmjene između Hrvatske i BiH koja je dostigla iznos od četiri milijarde eura.

"To govori o intenzitetu naših odnosa. Hrvatska je nakon Austrije drugi ulagač u BiH. Želimo intenzivirati energetsko i infrastrukturno povezivanje'', rekao je Plenković.

Plenković je najavio projekt povećanja kapaciteta LNG terminala na Krku i pozvao susjedne zemlje na dublje energetsko povezivanje.

Dodao je kako u kontekstu energetske krize želi ponoviti da je Hrvatska prije nekoliko godina donijela dalekovidnu i stratešku odluku, a to je da investira u LNG terminal na Krku.

"Kapaciteti su 2,9 milijardi metara kubnih. Mi smo donijeli odluku da povećamo kapacitete na 6,1 milijardu metara kubnih, čime omogućavamo da taj terminal postane regionalno čvorište, ne samo za Hrvatsku nego i za susjedne zemlje", naveo je Plenković na zajedničkoj sjednici Vlade Hrvatske i Vijeća ministara.

Ranije su mediji objavili prije zajedničke sjednice da se ministri iz Republike Srpske u Vijeću ministara BiH neće odazvati ako se na dnevnom redu ne nađe izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Čerkezovcu na Trgovskoj gori, ali se to pitanje našlo na dnevnom redu. Među ostalim točkama su podrška Hrvatske europskom putu BiH i brojni infrastrukturni projekti.

Ministra financija Zorana Tegeltiju (SNSD) i ministra sigurnosti Nenada Nešića (DNS) mijenjaju njihovi zamjenici Muhamed Hasanović i Ivica Bošnjak, dok je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac (SNSD) u Zagrebu.