Plenković: Unatoč signalima iz Den Haaga nećemo fizički primiti presudu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska neće u četvrtak formalno zaprimiti presudu Arbitražnog suda nego će je saznati na internetu ili u samom prijenosu, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković, unatoč signalima iz Den Haaga da se "sutra u nekom trenutku fizički prihvati sama presuda".

"Unatoč formalnom signalu koji smo dobili od Arbitražnog suda da se sutra u nekom trenutku fizički prihvati sama presuda, Vlada RH donijela je odluku da tako nešto ne učini", rekao je hrvatski premijer predstavljajući Hrvatskom saboru osnovne zaključke Europskog vijeća održanog u četvrtak i petak u Bruxellesu.

Već ranije bilo je objavljeno da Hrvatska neće biti prisutna izricanju presude koju će u četvrtak popodne pročitati Gilbert Guillame, predsjednik Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu, o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije na moru i na kopnu.

Kako za Zagreb ta presuda nema relevantnost s obzirom da je iz njega nepovratno izišao, Hrvatska presudu "neće ni primiti nego ćemo je, pretpostavljam, znati kada bude objavljena na internetu ili u prijenosu sutra popodne. Naše pozicije su čvrste, na njima ćemo ustrajati i tu očekujemo čvrstu potporu Hrvatskog sabora", naglasio je premijer, istaknuvši važnost nastavka sveukupnog dijaloga sa Slovenijom.

Dodao je da odluka Suda za Hrvatsku neće biti prihvatljiva, bez obzira "što će i kako komentirati bilo koji drugi akter, bilo koja država ili međunarodna organizacija", prenosi Hina.

Plenković je ponovio da su glavne teme zadnjeg Europskog vijeća bile sigurnost i obrana, rast i zapošljavanje, konkurentnost, migracije, Pariški sporazum o klimi, digitalna Europa i teme iz vanjskih odnosa.

Kada je riječ o sigurnosti i obrani, ključni naglasak bio je na borbi protiv terorizma, spriječavanju terorističke propagande na internetu i zaštiti vanjskih granica EU-a.

"Na razini EU-a ključan naglasak je na spriječavanju radikalizacije vlastitih građana. To je nešto što nije toliko prisutno u RH, ali je pitanje od prvorazrednog značaja za neke stare velike članice EU-a, uz osjetljivo pitanje povratka stranih boraca", kazao je hrvatski premijer.

"Zaključili smo da je bolja kontrola vanjskih granica jedan od najvažnijih aspekata i zadaća institucija Unije i država članica te se stoga priprema i očekuje provedba o tzv. pametnim granicama", rekao je hrvatski šef vlade, te podsjetio da je Hrvatska u utorak spojena na Schengenski informacijski sustav.

Važna tema bile su i migracije gdje je ponovno naglašena važnost sporazuma EU-a i Turske. Stajalište Ankare iznimno je važno, istaknuo je premijer, i od kapitalnog značaja hoće li istočnomediteranska ruta biti aktivna ili ne.

Premijer Plenković istaknuo je i važnu raspravu o preseljenju Europske agencije za lijekove, gdje je i Hrvatska istaknula svoju kandidaturu. Plenković je kazao kako je EU usvojila kriterije o preseljenju te agencije iz Velike Britanije, te ponovio kako je 21 zemlja izrazila ambiciju biti domaćin te agencije.

Kriteriji koji idu u prilog Hrvatskoj, kako je rekao, jest da ona nema sjedište ni jedne agencije, njezina tradicija javnog zdravstva i farmceutike, ali je naglasio da će se puno računa voditi o prijedlogu same zgrade u koju bi se agencija trebala smjestili jer ona ima 900 zaposlenika, a 36.000 ljudi godišnje u nju dolazi na razne sastanke.

"Ono što je jako važno je i prometni kriteriji, i sve ostale pogodnosti. Činjenica da je agencija u Londonu predstavlja visoki standard", naglasio je.

Hrvatska će do roka 31. srpnja podnijeti kandidaturu a potom će se sukladno kriterijima donositi odluke u koje će zemlje ići agencija. Namjera je donijeti odluku do listopada.

Na Europskom vijeću govorilo se i o produljenju sankcija Rusiji, te o konfliktu u Ukrajini koji bi se, kako je rekao hrvatski premijer, mogao pretvoriti u zamrznuti sukob s obzirom da velikih rezultata i pomaka nema.

"Uskoro će biti tri godine od sporazuma iz Minska.. a prijeti sličan scenarij zamrznutog konflikta kao što postoji u Gruziji", rekao je Plenković, ponovivši da Hrvatska Ukrajini prenosi svoja iskustva iz mirne reintegracije.