Plenković: Zadaća europskih čelnika vraćanje povjerenja u europski projekt

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najvažnija zadaća europskih čelnika je vratiti povjerenje u europski projekt i borba protiv populizma, istaknuo je u subotu hrvatski premijer Andrej Plenković tijekom izlaganja na međunarodnoj konferenciji Paneuropske unije.

"Vidjeli ste izjavu predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza da moramo biti jako oprezni da se temelji europskog projekta najedanput ne učine krhkima i podložnima svojevrsnom razmrvljivanju", upozorio je Plenković tijekom konferencije "Integracija ili dezintegracija Europske unije" koja je održana u Zagrebu, javila je Hina.

Jedan od načina borbe protiv toga je jačanje političkog mainstreama, odnosno povjerenja u ključne upravljačke stranke diljem država članica EU-a, smatra Plenković.

"Bit će teško othrvati se jednom snažnom populističkom napadu na europski projekt koji dolazi i s desna i s lijeva", upozorio je Plenković, dodavši kako se ta kultura nezadovoljstva raširila u svim državama članicama, a sad ju gledamo i svaki dan u novom sazivu Hrvatskog sabora.

"Takva politika zahvaljujući tehnologiji i internetu ima utjecaj i pristup jednom većem krugu birača, puno brže nego što je to bilo prije više desetaka godina, a taj fenomen laganog poklanjanja povjerenja nekome tko je a priori protiv, koji smatra da su svi koji su gradili taj projekt klijentelističke, privilegirane skupine udaljene od naroda, jest retorika koja uz gospodarsku, financijsku i socijalnu krizu nažalost uzima maha", rekao je Plenković.

Kako bi vratili povjerenje i osigurali se od ovakvih populističkih napada mainstream političari idu prema onome što se u europskoj politologiji naziva renacionalizacija politike, odnosno slabljenje europskog refleksa i intenzivnija nastojanja da se pronađu rješenja koja su samo naizgled čvrsta, nacionalna, državnička, te u suprotnosti s onim što govori Europa, ističe hrvatski premijer.

"Smatram da je zadaća svih čelnika, a to je bilo očito i jučer kad se pokušavao naći zajednički nazivnik oko Sirije, Rusije, migracijske problematike i međunarodne trgovinske politike, da se održi jedinstvo", rekao je Plenković, referirajući se na susret Europskog vijeća koji se u četvrtak i petak održao u Bruxellesu.

Ukazao je na tri politička problema na razini EU-a koji pokazuju trenutnu krhkost zajedništva europske politike i na kojima se lomi vjerodostojnost europskog projekta.

"Zbog nizozemskog negativnog referenduma o sporazumu o pridruživanju Ukrajine, izazvanog od strane populista, postoji mogućnost da taj sporazum nikad ne stupi na snagu", rekao je Plenković o referendumu kojim su se Nizozemci u travnju dvotrećinski usprotivili približavanju Ukrajine EU-u.

"Nakon Majdana i odluke Janukoviča da ne ide u potpisivanje sporazuma o pridruživanju poginulo je 10 tisuća ljudi, a sad neka mala skupina nizozemskih prosvjednika kaže da se oni ne slažu s ukrajinskim pridruživanjem, te smo mi vezani njihovom odlukom", rekao je Plenković.

Drugi problem na koji je upozorio su pregovori o međunarodnoj politici o slobodnoj trgovini, referirajući se na odluku valonskog parlamenta da blokira potpisivanje CETA-e, trgovinskog sporazuma između Europske unije i Kanade.

"Imamo sporazum koji je pred nama, koji je dogovoren, gdje su nađena u međunarodnom pravu dosad najbolja rješenja... a sad je i on u pitanju", rekao je Plenković.

"Koju poruku onda šaljemo kao EU? Jesmo li organizacija s kojom netko može računati u pregovorima?", upitao je.

Treće pitanje oko kojeg ne postoji konsenzus u EU-u jest odnos s Rusijom, oko kojeg se najmanje spominje glavni element koji u njemu igra presudnu ulogu, a to je da je Rusija sama izabrala biti strateški rival, a ne strateški partner EU-a, smatra hrvatski premijer.