Počela ekshumacija i traženje nestalih osoba u Tomašici

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U mjestu Tomašica započeli su radovi na procesu ekshumacije i traženja nestalih osoba, jer postoje informacije da se na tom mjestu nalaze posmrtni ostaci žrtava bošnjačke nacionalnosti ubijenih na području Prijedora 1992. godine.

''Postoje informacije da se na navedenom mjestu nalaze posmrtni ostaci žrtava bošnjačke nacionalnosti ubijenih na području Prijedora 1992. Godine'', navodi se u priopćenju Tužiteljstva BiH, u kojem se precizira da je riječ o mjestu kod potoka Grubinac, te da je informaciju o lokalitetu predstavnicima udruženja žrtava dala osoba srpske nacionalnosti koja tu živi.

Prema informacijama Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), druga regija po broju nestalih osoba je Prijedor, i do sada je pronađeno i identificirano oko 2.588 žrtava s tog područja, a još uvijek se traga za oko 588 žrtava. Najveća masovna grobnica koja je otkrivena na ovom području jeste Tomašica, iz koje je ekshumirano 435 posmrtnih ostataka, od čega 275 kompletnih tijela.

''Tijela ubijenih Prijedorčana pronađena su u 98 masovnih grobnica, a posljednja masovna grobnica koja je otkrivena jeste masovna grobnica u Derventi, na mezarju Prvi kvart, odakle je u rujnu 2019. ekshumirano sedam tijela. Njoj je prethodila ekshumacija žrtava iz masovne grobnice na Korićanskim stijenama 2017., kada je ekshumirano 137 posmrtnih ostataka, iz kojih je dobiveno 112 identiteta'', kazali su ranije iz INO-a za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Za zločine počinjene na području Prijedora, u Haškom tribunalu i Sudu Bosne i Hercegovine osuđeno je ukupno 37 osoba na 617 godina zatvora, kao i na kaznu doživotnog zatvora, koja je izrečena nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću.

Masovna stradanja u Prijedoru počela su krajem travnja 1992. godine, kada su srpske snage preuzele vlast. Bošnjačko i hrvatsko stanovništvo bilo je obilježeno bijelim trakama, kao i njihove kuće i stanovi.

Uslijedili su napadi na okolna sela, stanovništvo je hapšeno i zatvarano u logore, među kojima su bili ''Omarska'', ''Keraterm'' i ''Trnopolje'', a mnogi su u ovim objektima i van njih izgubili živote.