Kalinovik
Počelo suđenje generalu Armije BiH zbog napada na rodno mjesto Ratka Mladića
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na sudu u BiH danas je počelo suđenje umirovljenom generalu Armije BiH Ramizu Drekoviću, optuženom za ratne zločine na području hercegovačkog mjesta Kalinovik 1995. godine.
Dreković je bio zapovjednik Petog korpusa Armije BiH koji je branio šire podrućje Bihaća, a zatim je premješten na područje Hercegovine gdje je od siječnja 1994. do kraja ratnih sukoba zapovijedao Četvrtim korupsom.
On se po zapovjednoj odgovornosti tereti za topnički napad na većinski srpsko mjesto Kalinovik, rodno mjesto zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića.
U napadima u lipnju 1995. jedna je djevojčica poginula, a više je civila teže ili lakše ozljeđeno te je pričinjena znatna materijalna šteta na stambenim i drugim objektima.
Dreković je bio uhićen u prosincu 2018., a poslije je pušten da se brani sa slobode.
Stradanja učenika u Kalinoviku
Prvi svjedok Državnog tužiteljstva na suđenju Ramizu Drekoviću prisjetio se stradanja učenika prilikom granatiranja Kalinovika u proljeće 1995. godine.
Mitar Sladoje je kazao da je 3. lipnja 1995. jedna učenica poginula, a petoro ranjeno kada je pala granata u stambenom dijelu Kalinovika.
Sladoje, koji je bio direktor osnovne škole, rekao je da je taj dan bila subota i da je organizirana naknada nastave za dva odjeljenja osmih razreda. Prema njegovim riječima, prva granata je pala oko 200 metara od škole i svi su se povukli u hodnik.
On je dodao da su, kad su ocijenili da više neće biti granatiranja, odlučili da učenike pošalju kući u grupama od po dvoje-troje, piše Birn.
“Usprkos upozorenjima, neki od učenika su se sastali pred tom stambenom zgradom. Tu je bio i moj sin. Čuli su ispaljenje i imali su nekoliko sekundi da se sklone. Ovi koji su pošli u ulaz lijevo, nisu stradali. Od ovih koji su otišli desno, smrtno je stradala Stanislava Koprivica, a pet ih je ranjeno”, kazao je Sladoje.
On je naveo da je treća granata pala kod Doma zdravlja i da je zatekao jednu učenicu krvavu. U Domu zdravlja vidio je učenike.
“Sjećam se da im je odjeća bila pocijepana, prašnjavi… lica su im bila izgubljena i preplašena. Tad sam saznao da je Stanislava stradala na licu mjesta. Ona je bila učenik generacije”, ispričao je Sladoje.
On je kazao da je 26. svibnja, dok je išao kući, ranjen i učenik sedmog razreda Miroslav Tošović.
Svjedok je rekao da su 1995. godine, od travnja do lipnja bila granatiranja sa zapada, iz pravca Bjelimića i da je nastava prekidana. Naveo je da su sati nekada držani u hodnicima, jer su učionice bile okrenute u tom pravcu, a događalo se da ulete geleri.
Sladoje je kazao da je u školi vođen ljetopis o važnim događajima, u kojem su za vrijeme rata evidentirani i slučajevi granatiranja. Naveo je da se određenih detalja podsjetio iz tog ljetopisa.
On je dodao da bi u vrijeme granatiranja bio vojno angažiran na linijama prema Bjelimićima kako ne bi pali položaji.
Prema njegovim riječima, dosta obitelji u to vrijeme je napuštalo Kalinovik.
Dreković je optužen da je, kao zapovjednik Četvrtog korpusa Armije BiH, u periodu od 21. svibnja do 7. lipnja 1995. artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići (općina Konjic) naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku. Artiljerijske jedinice su, prema optužnici, izvele tri napada u kojima je jedna 15-godišnjakinja ubijena, a četvero učenika ranjeno. U druga dva napada, ranjen je četverogodišnji dječak i još jedan civil.
Odgovarajući na pitanja Obrane, Sladoje je rekao da dio škole nije koristila policija. Kazao je da je hotel bio stotinjak metara od škole, ali da mu nije poznato da je u njemu bilo Ratno predsjedništvo i zapovjedništvo.
On je rekao da ne zna da je gimnazija, koja je bila odmah pored osnovne škole, korištena za potrebe vojske. Kazao je i da mu nije poznato da je bio vojni objekta u Potocima, gdje je ranjen učenik Tošović.
Na pitanje branitelja Kadrije Kolića je li čuo da je Kalinovik granatiran s Treskavice, Sladoje je rekao da nije.
Suđenje se nastavlja 23. travnja.
