Počelo suđenje vojnicima optuženima za pokušaj ubojstva Erdogana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sudski postupak protiv 47 osoba, uglavnom vojnika, počeo je u ponedjeljak u Mugli, u Turskoj, pod sumnjom da su pokušali ubiti turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u hotelskom kompleksu na Egejskom moru tijekom propalog državnog udara 15. srpnja 2016.

Među optuženima je 37 vojnika. Trojici optuženika, za kojima se traga, sudi se u odsutnosti, među njima i imamu Fethullahu Guelenu kojeg Ankara optužuje za organiziranje državnog udara iz egzila u Sjedinjenim Državama. Guelen je odbio optužbe i osudio državni udar, piše Hina.

Stotinjak ljudi je dočekalo optuženike ispred zgrade Trgovinske komore u kojoj se održava suđenje mašući turskim zastavama i izvikujući "Želimo smrtnu kaznu" i "Bog je velik".

Predsjednik Erdogan koji je u noći državnog udara bio s obitelji na odmoru u Marmarisu, u pokrajini Mugli, kaže da je za dlaku umakao pučistima, pripadnicima vojske.

"Da sam ostao ondje 10 ili 15 minuta dulje, ubili bi me ili zarobili", ustvrdio je Erdogan 18. srpnja u razgovoru za CNN.

Državno odvjetništvo zatražilo je nekoliko kazni doživotnog zatvora za sve optuženike u Mugli.

U pokušaju državnog udara sredinom srpnja poginulo je 248 ljudi, ne računajući pučiste, a tisuće su ranjene.

Prvi dio suđenja trajat će do 15. ožujka.

Među optuženicima s najvišim činom, bivši brigadni general Goekhan Sahin Sonmezates, zanijekao je pred sudom bilo kakvu povezanost s mrežom Fethullaha Guelena koju je čak nazvao "izopačenom", prenosi Fena.

I drugi optuženik, bojnik Sukru Seymen, odbio je optužbu da je povezan s Guelenom, rekavši da je "kemalist" i pristaša sekularnog uređenja države. "Naređeno nam je da Erdogana uhvatimo živog", rekao je.

Sudski postupci pokrenuti nakon propalog puča neviđenih su razmjera u Turskoj, gdje je više od 43.000 ljudi uhićeno u čistkama nakon 15. srpnja i uvođenja izvanrednog stanja.

Osim osumnjičenika za sudjelovanje u puču, čistke koje se provode nakon 15. srpnja usmjerene su i na prokurdske krugove i medije, zbog čega su nevladine organizacije optužile vlast da se zaklanja iza izvanrednog stanja kako bi ušutkala svaku kritiku.