Kazne
Pet prijava za širenje panike na internetu u Federaciji
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Federalna uprava policije (FUP), u suradnji s Federalnim kriznim stožerom civilne zaštite, počela je s prijavljivanjem osoba koje na društvenim mrežama šire paniku objavom dezinformacija i lažnih vijesti.
Već pet takvih slučajeva je ispitano, dokumentirano i predano tužiteljstvima u Bosni i Hercegovini, potvrdio je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Ensad Korman, član Federalnog stožera civilne zaštite i zamjenik direktora FUP-a.
Prijetnje
''Imamo dokumentiranih pet slučajeva koji su predani tužiteljstvima na dalje postupanje. Radimo po Krivičnom zakonu Federacije BiH, ali i po ostalim krivičnim zakonima u suradnji s tužiteljstvima u našoj zemlji”, kaže Koroman i objašnjava da je imenovam tim za “cyber kriminal” koji će pratiti sve portale.
“Imamo mnogo građana koji na portalima izazivaju paniku i upućuju prijetnje i sve te osobe će biti procesuirane”, kaže Korman za BIRN BiH.
FUP je, između ostalog, kako je naveo Korman, imenovao tim koji će 24 sata pratiti sva krivične događaje ili zloupotrebe položaja, kao i širenje panike. Pojasnio nam je i na koji način FUP sankcionira ovakve slučajeve.
“Idemo od toga da blokiramo profile na društvenim mrežama, a u svemu nam pomaže Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA), pa do krivične odgovornosti koja će se dokazivati na sudovima. Također, u dogovoru sa web portalima koji se bave uslugama oglašavanja vršimo blokiranje oglasa koji šire paniku. Blokiraju se profili korisnika koji u nedostatku životnih namirnica, poput brašna, prodaju te namirnice privatno, po mnogo većim cijenama, što svakako izaziva paniku”, pojasnio je Korman.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) proglasila je stanje nesreće zbog pojave koronavirusa 16. ožujka.
“Građani moraju da shvate da je stanje nesreće drugo po jačini stanja, odmah iza proglašavanja ratnog stanja. To nam daje mogućnost za agresivnije provođenje Krivičnog zakona Federacije kada je u pitanju kažnjavanje onih koji šire paniku. Apeliram na tužiteljstva širom BiH da po hitnom postupku rade ove predmete”, kazao je Korman.
Visoko sudsko i tužiteljstvo vijeće (VSTV) nedavno je donijelo zaključak da ovakvi slučajevi budu prioritet za tužilaštva i sudove. Policija u Republici Srpskoj (RS) kažnjava izazivanje panike prekršajnim nalozima. Do sada je, prema podacima koji su dostavljeni BIRN-u BiH, u Republici Srpskoj sedam osoba kažnjeno zbog izazivanja panike, ali su stručnjaci i borci za ljudska prava upozorili na opasnost da ovaj način kažnjavanja bude zloupotrijebljen za obračun sa aktivistima.
Neodgovornost
Profesor i komunikolog sa Univerziteta u Tuzli Enes Osmančević kaže kako mogu postojati privremena ograničenja kako bi se provjerile informacije, njihov javni interes i etika, i odgovornosti javne riječi u slučajevima pandemije, ali da je potrebna odgovornost vlasti u ovakvim postupcima.
“Dodatni problem je ko i kako može vrednovati komunikacijsku odgovornost, posljedice neodgovorne komunikacije, i kada se i zbog čega to može pretvoriti u cenzuru. Zbog toga je posebna odgovornost na kriznim stožerima”, smatra Osmančević.
Pitanje slobode mišljenja i izražavanja jedno je od temeljnih pitanja ljudskih prava i sloboda, ali se često, nažalost, to pravo zloupotrebljava i tako pretvara u svoju suprotnost, kao kleveta, huškanje, govor mržnje, širenje dezinformacija, kaže Osmančević.
“Komunikacija je složen fenomen i uvijek ovisi o kontekstu u kojem se odvija. Zbog toga je potrebno komunikacijske probleme uvijek promatrati u kontekstu komunikacijske situacije. Dakle, teško je složen fenomen komunikacije svesti na razinu paragrafa, ali mora se voditi računa o sljedećem – sloboda mišljenja i izražavanja je neupitna, ali ona mora uvažavati komunikacijska pravila, bonton, etiku javne riječi i odgovornost za izrečeno”, kaže Osmančević i dodaje kako je odgovornost “na svim akterima javne komunikacije – vlasti, medijima i javnosti, odnosno pojedincima”.
“Svi moraju biti svjesni posljedica svojeg javnog izražavanja. Također, neophodno je prije donošenja važnih odluka konsultirati eksperte, odnosno razmotriti moguće posljedice takvih odluka. To, naravno, ovisi i o namjerama sudionika u javnoj komunikaciji, njihovoj političkoj i komunikacijskoj kulturi, mentalitetu i ‘duhu naroda’”, kaže on.
Profesorica Lejla Turčilo sa Odsjeka za komunikologiju/žurnalistiku Fakulteta političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu smatra da se sprečavanje slobode govora, čak i ako se radi o govoru mržnje, ne smije tako olako sankcionisati “preko koljena”, čak i u izvanrednim okolnostima.
Praćenje
Bez obzira na pojavu devijacija, kakvo je širenje panike u vrijeme pandemije, govor mržnje je neminovan svugdje na svijetu, pa i kod nas, smatra ona.
“To je vrlo sklizak teren da bi se preko noći uvodile ad hoc mjere i kažnjavalo. Ne kažem da je opravdano širiti paniku ili govor mržnje, ali se bojim da bi kažnjavanje moglo biti poligon za manipulaciju i zloupotrebe u ovom trenutku, odnosno postati obračun s neistomišljenicima. Bojim se da će se pod drugim okolnostima zloupotrebe i drugim interesima, to kažnjavanje izobličiti i pretvoriti u nešto što na početku nije bila stvarna namjera”, kaže Turčilo.
Za dokazivanje širenja panike na internetu najčešče se koriste IP adrese računara, što donekle može stvarati problem u radu policijskih organa kod suzbijanja ovih pojava, ali ni to nije nepremostiva prepreka, smatra Vlado Adamović, bivši sudija i trenutni advokat iz Sarajeva.
“Za praćenje IP adrese treba dozvola suda, što malo usporava proces, ali nije to prevelika prepreka. Izvanredna je situacija pa se u tim okolnostima odredi sudac koji u roku od par sati izda dozvole za praćenje, a u izvanrednoj situaciji je olakšano provođenje zakonskih sankcija za širenje panike”, kaže Adamović.
Iz nekoliko međunarodnih organizacija nedavno su skrenuli pažnju da je potrebno pažljivo pristupiti ovom izazovnom pitanju i da je najbolji način borbe protiv dezinformacija davanje pravovremenih i točnih informacija od vlasti o pandemiji.
