Pogledajte koliko zarade bh. političari za šest mjeseci

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dvojbe nema – državnim dužnosnicima osobno najviše odgovara da status quo u državi što duže potraje jer im svaka promjena i reforma tanji džepove i otima brojne privilegije stečene na osnovu funkcije na kojoj se nalaze.

Ono što se događa izvan njihovih ureda, stanova, kuća i službenih limuzina, njih baš i ne interesira, kako stvari stoje najvažnije im je da u državnoj kasi koju pune poreski obveznici, ima dovoljno novca za njihove plaće.

Uzgred, bh. dužnosnici su plaćeniji od svojih kolega u zemljama regije iako u BiH, prema službenim podacima međunarodnih financijskih institucija, 700.000 građana živi na granici siromaštva, a najnižu mirovinu prima više od 200.000 građana.

Mjesečna primanja članova Predsjedništva BiH kreću se između 6.000 i 7.000 maraka, predsjedatelja Vijeća ministara oko 5.000, državnih ministara za nekoliko stotina maraka manje, a njihovih zamjenika oko 4.000 maraka.

Posebna priča su državni parlamentarci čiji su džepovi puni novca iz državnog proračuna. I u ovoj godini rekorder među državnim parlamentarcima po visini primanja je Dušanka Majkić, članica Predsjedništva SNSD-a i zastupnica te stranke u Zastupničkom domu Parlamenta BiH i ona je zasigurno najskuplji narodni zastupnik. Lani su njena mjesečna primanja iznosila oko 7.500 maraka, a u prvih šest mjeseci ove godine isplaćeno joj je čak 64.157 maraka. Ovoj sumi treba dodati 28.000 maraka koje je u svibnju dobila iz državnog proračuna na ime otpremnine za odlazak u mirovinu.

Po sili zakona, Majkićevoj je 25. svibnja ove godine izdano rješenje o mirovini i istog dana joj je isplaćena otpremnina od 28.000 maraka. Dva dana kasnije, ona je od Parlamenta BiH dobila novo rješenje o "sticanju statusa stalno zaposlene zastupnice u Zastupničkom domu Parlamenta BiH".

Otpremninu nije vratila i ovog tjedna je na pitanje hoće li to učiniti, kratko odgovorila: “Kakvo je uopće to pitanje jesam li vratila otpremninu? Nisam, to nije učinio nijedan parlamentarac pa nisam ni ja, sve je to po zakonu”.

Da je posao političara najunosniji u BiH, pokazuju i podaci iz imovinskog kartona Dušanke Majkić. U onom iz 2006. godine upisala je da posjeduje stan vrijedan 90.000 maraka, automobil od 25.000 i da ima ušteđevinu u iznosu od 20.000 maraka, a u onom 2010. da posjeduje stan čija je vrijednost 100.000, automobil vrijednosti 15.000 i ušteđevinu u iznosu od 120.000 maraka. U imovinskom kartonu iz 2014. upisala je da posjeduje stan vrijedan 90.000 maraka, automobil vrijedan 25.000 i da ima ušteđevinu od 186.846 maraka. U međuvremenu, svoja dva sina zaposlila je u Poresku upravu RS-a.

Dušanka Majkić nije jedini državni dužnosnik koji je otišao u mirovinu, dobio golemu otpremninu i ponovo zasnovao radni odnos sa zajamčenom ogromnom plaćom. Primjerice, Živko Marjanac umirovljen je ove godine s pozicije zamjenika državnog ministra obrane, dobio je na ime otpremnine 26.000 maraka i nakon toga otišao je na funkciju potpredsjednika Vijeća naroda RS-a.

S funkcije državnog ministra civilnih poslova umirovljen je Sredoje Nović, naplatio je otpremninu u iznosu od 28.000 maraka i od veljače ove godine je zastupnik SNSD-a u Domu naroda Parlamenta BiH.

Mjesečna primanja profesionalnih zastupnika i delegata Parlamenta BiH nisu ispod 6.000 maraka. Kada se to preračuna, ispada da jedan državni parlamentarac mjesečno dobije sedam i pol prosječnih plaća ili 19 prosječnih mirovinu! Usporedbe radi, u Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji, Francuskoj i drugim zapadnim zemljama mjesečna primanja državnog parlamentarca mogu iznositi maksimalno tri prosječne radničke plaće!

Kada bi se BiH pridržavala tih europskih standarda i kada bi ovdje moral političara bio obavezna kategorija, maksimalna plaća zastupnika i delegata u Parlamentu BiH ne bi prelazila 2.500 maraka. Zanimljiv je i podatak da svaki bh. parlamentarac ima veća mjesečna primanja od premijera Slovenije i Hrvatske.

U Zastupničkom domu Parlamenta BiH, iza Dušanke Majkić, na drugom mjestu po visini primanja u prvih šest ovogodišnjih mjeseci je Lazar Prodanović (SNSD) – naplatio je 40.189 maraka. Dalje po visini primanja u tom domu slijede Mirsad Đonlagić (SBB) sa 36.704, Milica Marković (SNSD) sa 36.508, Šemsudin Mehmedović (SDA) sa 35.732 marke, pa Jovan Vukovljak (DNS) sa 34.897, Amir Fazlić (SDA) koji je dobio 34.777, Mladen Bosić (SDS) sa 34.756, Mirsad Mešić (SDP) sa 34.087, Šefik Džaferović (SDA) sa 34.065 maraka.

Za prvih šest mjeseci 2015. više od 33.000 maraka isplaćeno je zastupnicima Sadiku Ahmetoviću (SDA), Nikoli Lovrinoviću (HDZ), Zaimu Backoviću (BPS), Denisu Bećiroviću (SDP), Mirsadu Isakoviću (SBB), Fehimu Škaljiću (SBB), Borjani Krišto (HDZ), Senadu Šepiću SDA), Borislavu Bojiću (SDS), Momčilu Novakoviću (PDP-NDP), Hanki Vajzović (DF).
Damir Arnaut (SBB) naplatio je 30.072 maraka, Mensura Beganović (DF) 12.922, Miroslav Milovanović (SNSD) 32.839, Predrag Kožul (HDZ) 15.334 za tri mjeseca, Staša Koarac (SNSD) 32.908, Diana Zelenika (HDZ 1990) 32.800, Hazim Rančić (SDA) 25.022 za pet mjeseci, Aleksandra Pandurević (SDS) 32.295, Asim Sarajlić (SDA) 30.826, Maja Gasal-Vražalica (DF) 29.317, Damir Bećirović (DF) 29.823, Nikola Špirić (SNSD) 18.297 za tri mjeseca, Željko Komšić (DF) 31.657, Nermina Kapetanović (SDA) 32.408, Saša Magazinović (SDP) 30.305, Salko Sokolović (SDA 32.402 maraka.

U prvom polugodištu po 4.808 maraka na ime paušala isplaćeno je zastupnicima Moniki Tomić (HDZ – HNS), Đorđu Krčmaru (SDS), Jasminu Emriću ( A-SDA), Saferu Demiroviću (SDA) i Nenadu Laliću ( SDS).

U Domu naroda Parlamenta BiH najveća primanja ima Ognjen Tadić (SDS) – za prvih šest ovogodišnjih mjeseci isplaćeno mu je 35.804 maraka. Darko Babalj (SDS) naplatio je 26.254 marke, Sredoje Nović (SNSD) 17.872 za tri mjeseca, a Bariša Čolak (HDZ) 20.649 za tri mjeseca, Za pet mjeseci Fahrudinu Radončiću (SBB) isplaćeno je ukupno 27.872 , a za isto razdoblje Nebojši Radmanoviću (SNSD) 29.594, Safetu Softiću (SDA) 27.251, Seadu Kadiću (SDA) 30.464, Mariju Karamatiću (HSS) 29.127, Zdenki Džambas (HDZ) 28.856, Ljilji Zovko (HDZ) 30.445, Sifetu Podžiću (DF) 28.489, a za šest mjeseci Halidu Genjcu (SDA) 33.190 i Martinu Ragužu (HDZ 1990) 32.336 maraka.