Pokrenut postupak zaštite svjedoka i odgovornosti zbog otkrivanja identiteta u medijima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sud Bosne i Hercegovine je pokrenuo, zajedno s Državnim tužiteljstvom, postupak za dalju zaštitu zaštićenog svjedoka sa suđenja za genocid Srebrenici, čiji identitet su objavili pojedini mediji, kao i za pokretanje kaznenog postupka protiv onih koji su otkrili njegov identitet, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Nakon što su portal RTRS-a i nekoliko drugih portala prenijeli tekst o presudi za klevetu na osnovu iskaza osobe za koju se tvrdilo da je zaštićeni svjedok, Sud i Tužiteljstvo BiH su poduzeli korake za pokretanje postupka protiv “onih koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka”.

Otkrivanje identiteta je kazneno djelo

Sutkinja Minka Kreho je u razgovoru za BIRN BiH pojasnila kako otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka predstavlja kazneno djelo.

“Mi smo pokrenuli zajedno s Tužiteljstvom postupak za dalju zaštitu svjedoka i za pokretanje kaznenog postupka protiv onih koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka”, navela je sutkinja Kreho.

Prije svjedočenja zaštićenih svjedoka sud na svakom ročištu upozori sve prisutne u sudnici kako odavanje identiteta zaštićenog svjedoka ili informacija koje se mogu dovesti u vezu s otkrivanjem njegovog identiteta predstavlja kazneno djelo.

Na portalu RTRS-a ranije je bilo objavljeno kako presuda iz teksta koji su prenijeli s Banjaluka.net “postaje aktuelna nakon što je portal www.istraga.ba objavio iskaz zaštićenog svjedoka koji za isto tereti premijera Republike Srpske Radovana Viškovića”. U daljem dijelu teksta RSTR-a se navodilo da su na snimci na kojoj nije bio zaštićen glas svjedoka, njegovi sugrađani prepoznali da se radi o istoj osobi koja je davala iskaze i novinarima te je bilo navedeno puno ime i prezime osobe.

Iz RTRS-a nisu željeli komentirati za BIRN BiH zbog čega su prenijeli identitet zaštićenog svjedoka, te su nakon upita uklonili s portala dio teksta o tome kako su sugrađani prepoznali o kome se radi.

Portal Istraga.ba prošli je tjedan objavio audioiskaz zaštićenog svjedoka sa suđenja Miodragu Josipoviću i ostalima 2017. godine, bez izmjene glasa svjedoka.

Svjedočeći na suđenju za genocid počinjen u srpnju 1995. godine u Srebrenici protiv Josipovića i ostalih, zaštićeni svjedok Tužiteljstva M-16 je u srpnju 2017. godine izjavio kako mu je tijekom 1996. godine Radovan Višković nudio novac za prekopavanje masovne grobnice u Milićima, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Nakon što je iz Tužiteljstvo potvrđeno da u radu imaju predmet koji se odnosi na Viškovića, nekoliko medija objavilo je priču u kojoj je navedeno navodno ime zaštićenog svjedoka.

Tužiteljstvo BiH je BIRN-u BiH odgovorilo da je formiralo predmet nakon medijskih objava u kojima se iznose detalji o identitetu kao i sam identitet zaštićenog svjedoka, te da je informirala nadležne institucije i službe koje rade na pružanju zaštite i sigurnosti svjedoka.

“Nadalje, u vezi s navedenim, Tužiteljstvo BiH zaprimilo je i prijavu protiv određenih djelatnika Suda BiH i Tužiteljstva BiH, u vezi s otkrivanjem identiteta zaštićenog svjedoka i neovlaštenog ustupanja dokumenata, te će se izvršiti provjere navoda i na temelju ove prijave”, rekli su iz Tužiteljstva.

Zaštita svjedoka

Iz Misije OSCE-a u BiH za BIRN BiH kažu kako je “otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka ozbiljno kršenje jednog od temeljnih načela funkcionalnog pravosudnog sustava”.

“Bez iskaza ključnih svjedoka pravda se ne može postići. U osjetljivim suđenjima poput postupaka za ratne zločine, neki se svjedoci smatraju posebno ranjivima i vlasti ih moraju zaštititi kako bi osigurale njihovu sigurnost i integritet svjedočenja. Odredba krivičnog zakona postoji upravo iz takvih razloga, kao i relevantni zakoni u svakoj jurisdikciji u BiH koji osiguravaju zaštitu ranjivih svjedoka i žrtava u skladu s međunarodnim standardima”, navode iz OSCE-a.

Prema Kaznenom zakonu BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora kaznit će se tko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim identitet zaštićenog svjedoka.

“Svjesno kršenje zakona i ovog važnog principa od strane medija ili bilo koje druge stranke je neoprostivo i mora se valjano istražiti i kazniti. Svi mediji, uključujući javne servise, moraju se pokoravati najvišim standardima profesionalnog novinarstva i izvještavanja. To uključuje potpuno poštivanje odredbi o zaštiti svjedoka u izvještavanju o sudskim procesima. Novinari u takvim slučajevima nose ozbiljnu odgovornost prema javnosti i onima o kojima izvještavaju; njihova profesionalnost je ključna kako bi se osiguralo da ne ugrožavaju život, sigurnost ili dobrobit žrtava, svjedoka i drugih osoba uključenih u suđenje”, navode iz OSCE-a i dodaju kako “objavljivanje imena osoba koje su svjedočile prošli, sadašnji i budući svjedoci mogu smatrati prijetnjom njihovoj sigurnosti i privatnosti”.

Iz Misije objašnjavaju kako pod određenim okolnostima otkrivanje identiteta žrtve ili svjedoka u kaznenom postupku moglo bi samo po sebi predstavljati kazneno djelo.

Odvjetnica Vasvija Vidović za BIRN BiH kaže da se radi o ozbiljnom kaznenom djelu čije izvršenje izravno podriva rad pravosudnih organa u najvećoj mogućoj mjeri, te doprinosi daljem gubitku povjerenja javnosti u pravosuđe.

“Druge vrlo ozbiljne posljedice, kada je u pitanju izvršenje ovog kaznenog djela, jeste što se ne utiče samo na tog svjedoka, nego na neograničen broj ljudi, potencijalnih svjedoka, koji će shvatiti da pravosudni organi, odnosno država nije u stanju da vas zaštiti ukoliko svjedočite”, smatra ona.

Potpuna i nepristrana istraga

Zbog toga iz OSCE-a smatraju kako “vlasti moraju poduzeti potpunu i nepristranu istragu ovog incidenta i osigurati da će u budućnosti biti uspostavljene sve potrebne mjere za zaštitu svjedoka koji sudjeluju u sudskim procesima, posebno suđenjima za ratne zločine”.

Zbog otkrivanja identiteta zaštićene svjedokinje Sud BiH je 2011. godine izrekao presudu kojom su na uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora osuđeni Krunoslav Malenica i Eset Muračević, urednik i novinar magazina “Bum”. On danas tvrdi da “ima toliko primjera gdje se javno krše zaštitne mjere, a da se ništa ne poduzima po tom pitanju”.

“Ja imam osjećaj što se tiče zaštićenih svjedoka, da je zaštita svjedoka ‘mrtvo slovo na papiru’. Tim je samo država, odnosno sud zaštitila nekoga, a u suštini nije zaštitila zaštićenog svjedoka, zato što se taj svjedok pojavi na sudu pred odvjetnicima, pred obiteljima optuženih i svi znaju tko je taj svjedok bez obzira što javno neće spominjati njegovo ime”, ističe Muračević.

On navodi kako je “država svojevremeno” samo protiv njega pokrenula postupak za otkrivanje imena zaštićenog svjedoka.

RTRS je tijekom 2012. otkrio ime zaštićenog svjedoka. U emisiji “Nekad bilo” RTRS-a u kojoj je gostovao Milorad Pelemiš, bivši zapovjednik Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS) za kojim danas postoji Interpolova potjernica, govoreći o bivšem pripadniku tog odreda, kojem su spomenuli identitet, novinar Siniša Mihailović je rekao: “I on je bio zaštićeni svjedok”, a Pelemiš je nastavio: “I on je kao zaštićeni svjedok…”

Iz Tužiteljstva BiH za BIRN BiH nisu mogli potvrditi je li ovaj slučaj do danas bio procesuiran.

Pred Sudom BiH vodilo se nekoliko predmeta za otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, među kojima je bio i predmet Branke Šekarić.

Ona je 2017. proglašena krivom jer je preko društvenih mreža otkrila identitet zaštićene svjedokinje, koja je dala iskaz na suđenju njenom suprugu Draganu Šekariću za ratni zločin na području Višegrada. Šekarić je bila osuđena na uvjetnu kaznu od osam mjeseci zatvora.