Što je čudno?

Pola godine od početka pandemije BiH nije prilagodila Plan pripravnosti iz 2009. godine

''Ništa nismo napravili ako samo zadovoljno protrljamo ruke jer smo usvojili još jedan plan koji potom završi u ladici. Problem nije u broju planova. Problem je u njihovom nepridržavanju'', kaže Stanić.
Vijesti / Flash | 15. 10. 2020. u 16:45 BIRN

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina još uvijek nije revidirala jedini nacionalni Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence iz 2009. godine. Ministarstvo civilnih poslova BiH je prije pet mjeseci Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdilo važnost dopunjavanja ovog dokumenta, koji je mogao i može pomoći kvalitetnijoj borbi u suzbijanju pandemije koronavirusa, i najavilo njegovo ažuriranje, ali to do danas nije učinjeno.

Sredinom svibnja tekuće godine, BIRN BiH pisao je o jedinom nacionalnom Planu pripravnosti i kontrole pandemijske influence u Bosni i Hercegovini, koji proteklih 11 godina nije ažuriran, iako je njegovo dopunjavanje predviđeno svake treće godine a po potrebi i ranije.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH tada je pojašnjeno da navedeni Plan pripravnosti ''predstavlja jedini usvojeni okvirni Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH, a glavne smjernice ovog plana primjenjive su i danas''.

Uprkos navedenoj tvrdnji ove institucije o praktičnoj primjeni smjernica Plana pripravnosti, one do danas nisu korištene. Prije pet mjeseci, Ministarstvo civilnih poslova BiH, najavilo je BIRN-u BiH ažuriranje ovog dokumenta u cilju što boljeg odgovora na svaku vrstu pandemije pa tako i koronavirusa.

Napominjući da će ''iskustva nastala tijekom pandemije COVID-19 svakako biti dragocjena u ažuriranju navedenih planova'', ali ne dajući odgovore na pitanja u kojoj fazi je njegova dopuna, šta će točno biti revidirano i kada će ovaj ažurirani nacionalni dokument biti dostupan javnosti, iz Ministarstva civilnih poslova BiH danas odgovaraju da su ''u okviru tekućeg projekta 'Jačanje kapaciteta nadzora i odgovora na ptičiju i pandemijsku influencu u Bosni i Hercegovini', financiranog od strane Američkih centara za prevenciju i kontrolu bolesti [CDC], u toku aktivnosti ažuriranja postojećih planova pripravnosti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, po čijem okončanju će se pristupiti i ažuriranju Plana pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH''.

Slobodan Stanić, kirurg i bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske, sudjelovao je u izradi Plana pripravnosti iz 2009. godine. Uspoređujući tekst ovog dokumenta sa trenutnom epidemiološkom situacijom u BiH, tumači važnost njegove primjene.

''Taj Plan je imao težinu jer je usvojen na nacionalnoj razini. Ovdje nema pobjednika i gubitnika. Ovo je zajednička borba i to ne samo na razini BiH već i regije. Ministarstvo civilnih poslova BiH trebalo je usuglasiti ovaj plan i s planovima iz Srbije, Hrvatske i Slovenije'', preporučuje Stanić.

Ednan Drljević, infektolog koji se posljednjih pet godina intenzivno bavio proučavanjem gripe, mišljenja je da se sve što je u vezi s gripom moglo iskoristiti još na početku pandemije koronavirusa.

''Znate kako sve ide kod te neadekvatne, nestručne i spore administracije. Meni je iskustvo oko gripe veoma pomoglo u ovoj novonastalnoj situaciji. Svi planovi jednako tretiraju širenje, prenošenje i prevenciju širenja pandemijske gripe tako da nam i ovaj, makar kada je riječ o prevenciji, može zasigurno pomoći'', jasan je Drljević.

Entitetski planovi

Federalno ministarstvo zdravstva potvrdilo je za BIRN BiH da radi na ažuriranju Plana pripravnosti i kontrole pandemijske influence na raziniFederacije, ali poput Ministarstva civilnih poslova BiH nisu željeli govoriti o tome kada će revidirani plan biti objavljen. Federalno ministarstvo zdravstva nikada BIRN-u BiH nije dostavilo na uvid postojeći Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence na razini Federacije BiH.

''Radi se o Planu koji je donesen na razini države, prema kojem se nije trebao donositi plan na razini entiteta. Trenutno se radi na ažuriranju odnosno donošenju plana pripravnosti i kontrole pandemijske influence na nivou Federacije BiH, te se u definiranju ovog dokumenta svakako koriste iskustva vezana za odgovor na pandemiju SARS-CoV-2 virusa koji izaziva oboljenje COVID-19'', objašnjavaju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Sličan odgovor, bez mnogo detalja, dostavilo je i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, navodeći samo da je u ovom entitetu ''trenutno na snazi Plan pripremljenosti i odgovora na pandemijski grip u Republici Srpskoj iz 2009. godine, a [njegovo] ažuriranje je u tijeku''.

Svjetska zdravstvena organizacija sudjelovala je u izradi Plana pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH iz 2009. godine. U vrijeme kada je BIRN BiH prvi put pisao o ovom Planu pripravnosti i mogućnosti njegove primjene tijekom pandemije koronavirusa, Victor Olsavszky, šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, tada je istakao da ''u slučaju potencijalne epidemije u blizini entitetskih granica, BiH nema razvijene sustave kontrole koji su potrebni za pravovremeno otkrivanje epidemije, a jedan od razloga je fragmentacija zdravstvenog sustava u BiH i administrativna organizacija''.

S ovom izjavom složilo se tada i Ministarstvo civilnih poslova BiH obrazlažući da se ''slabosti ogledaju u složenom administrativnom uređenju i zdravstvenim sustavima s velikim brojem institucija i ustanova uključenih u pružanje odgovora, kao i nepostojanju kriznih planova u svim zdravstvenim ustanovama''.

Nadležna entitetska ministarstva su, ipak, zadovoljna postupanjem tijekom pandemije koronavirusa.

''Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva usvojila Krizni plan pripravnosti i odgovora na pojavu novog koronavirusa, koji je pripremio Zavod za javno zdravstvo FBiH, a koji se odnosi na aktivnosti u okviru sektora zdravstva. Plan se redovno revidira'', naveli su iz Federalnog ministarstva zdravstva.

''Sve mjere, preporuke i aktivnosti na terenu bazirane su na procjenama stručnjaka i trenutnoj epidemiološkoj situaciji i uz praćenje svih dostupnih informacija i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti'', kažu iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Kantonalni krizni planovi

Na osnovu Kriznog plana pripravnosti i odgovora na pojavu novog koronavirusa Federacije, kantonalna ministarstva usvojila su svoje planove.

''Naš Krizni plan pripravnosti za nivo kantona temelji se na revidiranom Kriznom planu pripravnosti i odgovoru na pandemiju Federalnog ministarstva zdravstva. Predlagač je Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona'', preciziraju iz Ministarstva zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona.

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo prvu verziju Kriznog plana pripravnosti usvojilo je u ožujku2020. godine. Ažuriran je nekoliko puta, a važeća verzija je iz kolovoza ove godine.

''Krizni plan pripravnosti je strateški dokument u borbi protiv koronavirusa po kojem se postupa u ovoj situaciji'', nadovezuju se iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.

Eniz Halilović, ministar za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, konstatira da ovo ministarstvo poduzima sve aktivnosti na sprječavanju i širenju COVID-19 infekcije, poštujući upute Svjetske zdravstvene organizacije i Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva.

''Krizni stožer Ministarstva za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice BPK Goražde usvojio je Krizni plan pripravnosti za postupanje nadležnih institucija. On sadrži sve bitne elemente koji mogu osigurati kordiniranu akciju u borbi protiv koronavirusa'', potvrđuje Halilović.

Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona i Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo dostavili su BIRN-u BiH postojeće Krizne planove pripravnosti. Oba plana većim su dijelom slična i detaljno opisuju COVID-19 infekciju, način ophođenja sa pacijentima zaraženim koronavirusom, traže formiranje kriznih stožera u zdravstvenim ustanovama, opisuju rad zdravstvenih ustanova sa pacijentima općenito, definiraju potrebnu medicinsku zaštitnu opremu, testiranje i sugeriraju način prevencije širenja ove zarazne bolesti.

Za razliku od Kriznog plana pripravnosti Kantona Sarajevo, tuzlanski pojašnjava i zakonsku regulativu iz oblasti zaštite stanovništva od zaraznih bolesti. Tako se u tekstu navodi da novi koronavirus nije utvrđen kao zarazna bolest regulirana Zakonom o zaštiti stanovništva FBiH, o čemu je BIRN BiH već pisao, ali se pozivaju na član zakona kojim u slučaju pojave opasnosti ''od drugih zaraznih bolesti, čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju BiH, Vlada Federacije može, na prijedlog federalnog ministra zdravstva i uz stručno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo FBiH, odrediti da se za zaštitu stanovništva od takvih bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere utvrđene zakonom''.

Krizni plan pripravnosti za postupanje nadležnih institucija u Tuzlanskom kantonu također opisuje način nabavke medicinske opreme potrebne u borbi protiv COVID-19 infekcije za odjele intenzivne njege.

Ednan Drljević, infektolog, smatra da još uvijek nije kasno da se na administrativnoj razini poduzme sve što je moguće u borbi protiv koronavirusa. Pohvalio je spremnost bh. kompanija koje su, zahvaljujući primjeni obaveznog HACCP plana kao standarda za sve kompanije koje su prije pandemije svoje proizvode izvozile u zemlje EU, već imale plan djelovanja u slučaju pojave pandemije neke od zaraznih oboljenja.

''HACCP plan detaljno definira rad od kuće, kako se koristi dezinfekcija, koja dezinfekcija, kada se počinje raditi, tko s kim dolazi na posao, objašnjava se rad u grupama od po petoro ljudi i tako dalje. Ti planovi su nedostajali većini naših kompanija nevezano za koronavirus. To se najviše moglo osjetiti u Zeničko-dobojskom kantonu na početku pandemije koronavirusa. HACCP planovi su fantastični i naša administracija ih je mogla iskoristiti'', ocjenjuje Drljević.

''Administracija bi trebala da služi kao servis građanima i morala bi se konsolidovati. Trebali bismo imati barem privremenu administraciju na nacionalnoj razini, jer mi smo jedan epidemiološki prostor. Tako bi se mogle spriječiti sve nedosljednosti koje smo imali u proteklom razdoblju'', poručuje Drljević.

Da je primjena svih postojećih planova pripravnosti neophodna slaže se i kirurg Slobodan Stanić, dok napominje kako je BiH još uvijek u prvom epidemiološkom valu.

''Ništa nismo napravili ako samo zadovoljno protrljamo ruke jer smo usvojili još jedan plan koji potom završi u ladici. Problem nije u broju planova. Problem je u njihovom nepridržavanju'', kaže Stanić i dodaje da planove treba ''spuštati do običnog čovjeka''.

''Prazninu koju su ostavili zdravstveni radnici i zdravstveni sustav u BiH popunili su zagovaraoci teorija zavjere. Potrebno je bolje raditi sa građanima, ali ne u smislu provođenja represivnih mjera već zagovaranja važnosti prevencije, kako bi ljudi sami shvatili da je za njih bolje da se pridržavaju određenih mjera'', naglašava Stanić.

 

 

Kopirati
Drag cursor here to close