Obavezne maske

Policija na hrvatskoj granici vraća putnike u BiH i Srbiju

O tome svjedoči i primjer tročlane sarajevske obitelji Čeljo, koja je jučer ujutro krenula put makarske rivijere. Na graničnom prijelazu Bijača pokazali su potvrdu da ih u hotelu Horizont u Baškoj Vodi čeka rezervirana soba.
Vijesti / Flash | 20. 06. 2020. u 08:17 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Broj oboljelih od COVID-19 u Hrvatskoj raste , pa je ukupan broj oboljelih od koronavirusa jučer bio 2280.

Među novooboljelima jedna je osoba jučer bila iz Zagrebačke županije, šest iz Splitsko-dalmatinske županije i pet iz Grada Zagreba.

Novooboljeli u Zagrebačkoj županiji zarazio se u Sloveniji, dok su u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uz irsku turisticu, novooboljeli ljudi koji su bili u kontaktu s inficiranima u Srbiju i BiH.

Novi slučajevi zaraze u Hrvatskoj nižu se već tjedan dana pa se postavlja pitanje slijede li ponovno neke od restriktivnih epidemioloških mjera koje su imali do prije mjesec dana. 

''O tome odlučuje Stožer civilne zaštite, a vrsta mjere ovisi o tome koja vrsta prijenosa virusa prevladava. Ako je sve više zaraženih osoba za koje se ne zna gdje su se zarazile, dakle neprepoznate cirkulacije, vjerojatno bi se išlo na restrikcije kod javnog okupljanja. Ako bi i dalje prevladavao uvoz, onda bi se moglo razmišljati o uvođenju karantene za putnike iz tih zemalja'', kaže glavni državni epidemiolog dr. Bernard Kaić iz HZJZ-a.

Hrvatska se nakon prvog vala koronavirusa zapravo u cijelosti otvorila samo prema desetak zemalja EU, dok je za putnike iz trećih zemalja provjeravala opravdanost njihova ulaska u zemlju.

''Već sada smo zbog porasta uvezenih slučajeva intenzivirali kontrolu dokumentacije putnika ponajprije iz BiH i Srbije, što je dijelom rezultiralo i odbijanjem ulazaka državljana tih zemalja'', kazao nam je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu.

O tome svjedoči i primjer tročlane sarajevske obitelji Čeljo, koja je jučer ujutro krenula put makarske rivijere. Na graničnom prijelazu Bijača pokazali su potvrdu da ih u hotelu Horizont u Baškoj Vodi čeka rezervirana soba.

''Pribojavao sam se granične procedure i upravo to nam se i dogodilo. Rekli su nam da papir koji imamo nije dovoljan i da moramo imati potvrdu da smo uplatili cijeli iznos. Za takvo pravilo nisam čuo, ali ono je navodno takvo. I to, kako su mi rekli, baš od danas'', ispričao je Sanel Čeljo, koji se nakratko našao u neugodnoj situaciji i pred izborom da okrene automobil natrag prema Sarajevu.

Nazvao je najprije hotel iz kojeg su zabrinuti domaćini alarmirali i Večernji list. Ni oni, naime, nisu čuli da se na ulasku iz BiH inzistira da mora biti podmiren kompletan račun. Kako nije bilo druge, i to je tijekom telefonijade odrađeno, i sarajevska je obitelj nastavila prema Baškoj.

''Na kraju nismo dugo ni čekali na granici, ali ako je plaćanje cijelog iznosa boravka uvjet za ulazak, onda bi to trebalo jasno reći gostima'', kaže S. Čeljo.

U MUP-u su, pak, rekli da nije bilo nikakvih novih uputa za postupanje granične policije. Božinović je ponovno podsjetio na preporuku da se ne putuje u zemlje gdje je lošija epidemiološka slika ako ne postoji neka potreba.

''Mislim da je najvažnije što možemo postići kroz javnu edukaciju, a to je uvjeriti ljude da ako ne postoji nužan razlog, stvarna potreba da se suzdrže od putovanja jer to je, prije svega, dobro za njih i njihove obitelji'', istaknuo je Božinović.

Rekao je i da je u RH i dalje na snazi odluka o epidemiji te da postoji mogućnost da se zdravstveni kadar preraspodjeljuje ovisno o potrebi. Od četvrtka do petka na COVID-19 testirano je 820 uzoraka, što je nekoliko puta više negoli u posljednje vrijeme.

Povećanje broja testova pokazuje kako se krenulo u intenzivniju detekciju zaraze, koja raste i u okolnim zemljama. S jedne se strane tvrdi kako nismo imali koga testiratjer virusa nije bilo, dok s druge stižu kritike na kriterije koga se uopće šalje na testiranje na novi koronavirus.

''Treba testirati svakog tko ima bilo kakve respiratorne simptome ili bilo kakvu temperaturu. Dostupnost testiranja je otežana, ukinute su COVID ambulante, a nije osigurana adekvatna alternativa'', jasnog je stava dr. Bernard Kaić.

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Hrvatskoj se razmatra i mogućnost uvođenja obveza za neke preporuke poput onih o nošenju maski u zatvorenim prostorima, kako je to na snazi u nekim zemljama EU.

Veći broj novooboljelih povećava i broj ljudi u samoizolaciji, kojih je zbog toga danas prema podacima HZZO-a na bolovanju 212. Na mjere zaštite od epidemije koje je donio Stožer civilne zaštite, a objavljene su na stranicama HZJZ-a, podsjeća i prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, inače član Znanstvenog savjeta Vlade za borbu protiv COVID-19 i autor digitalnog asistenta Andrija.

''Iz stručnog aspekta preporučio bih odgodu putovanja u inozemstvo koja nisu nužna iz dva razloga: u nekim od zemalja značajnije se povećao se rizik zaražavanja te je moguće da će doći do podizanja razine kontrole granica i oni koji se budu vraćali iz inozemstva će morati u dvotjednu samoizolaciju. Mjere socijalne distance, osobne higijene i higijene prostora cijelo su vrijeme na snazi i trebamo ih se pridržavati. U ovom su trenutku posjeti u domove za starije dopušteni, no također savjetujem da se izbjegnu ako je moguće dok se ne stave pod kontrolu svi kontakti novozaraženih osoba'', kaže dr. Kolarić.

U samoizolaciji je i ravnatelj HZJZ-a doc. Krunoslav Capak i njegova zamjenica dr. Ivana Pavić Šimetin. U ponedjeljak su sudjelovali na konferenciji o HPV-u, zajedno s osobom za koju se naknadno potvrdilo da je pozitivna na SARS-coV-2. Capakov nalaz, doduše, negativan je, kao i njegovoj pomoćnici.

“Testirani su na koronavirus i nalaz je za oboje bio negativan, što znači da osobe s kojima su bili u kontaktu nisu ni u kakvoj opasnosti”, poručili su iz HZJZ-a. Ipak će, prema preporukama, i oni i svi ostali sudionici konferencije sljedećih 14 dana provesti u samoizolaciji: pomoćnica ministra zdravstva prim.

Vera Katalinić Janković, zamjenica pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo prof. Mirela Šentija Knežević, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC-a “Sestre milosrdnice” prof. dr. sc. Krunoslav Kuna i predsjednica Nacionalnog povjerenstva za djelatnost dentalne medicine dr. sc. Anka Jurišić Kvesić.

Kopirati
Drag cursor here to close