Položaj herceg-bosanskih Hrvata danas i njihova uloga u obrani BiH i Hrvatske

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Položaj Hrvata u suvremenoj post-daytonskoj državi Bosni i Hercegovini bio je tema vrlo popraćene tribine pod nazivom ''Gdje su BiH Hrvati danas'' održane u četvrtak u Zagrebu.

Na skupu,na kojem su izlagali general Željko Glasnović, general Željko Šiljeg, Mate Kovačević i dr. sc. Miroslav Tuđman bilo je riječi o trenutačnom vrlo nepovoljnom položaju Hrvata u BiH koji se dvadeset godina nakon rata suočavaju s negativnim pojavnostima poput sve većeg iseljavanja u potrazi za poslom, depopulacije, negiranja jezika i kulturno-povijesnog naslijeđa ali i učestalom blokadompovoljnih političkih odluka na lokalnoj i regionalnoj raziniod strane bošnjačkih i srpskih predstavnika.

Ovaj dio Europe je zbog burnih geostrateških i političkih odnosa Istoka i Zapada–ponajviše utjecaja SAD-a i međunarodne zajedniceu srazu s interesima Rusijepostao poligon za različite eksperimente – BiH je tako država pod patronatom međunarodne zajednice, a odluke donose visoki predstavnici. Stigli smo do točke izrazito ugroženih vitalnih i nacionalnih interesa jednog konstitutivnog naroda.

Naime, Hrvati su u stanju u kojem im prijeti daljnje iseljavanje i povlačenje s povijesnih područja od Posavine, Središnje Bosne sve do Hercegovine, a utjecaj islamskih zemalja poput Turske i Saudijske Arabije poduprt novom bošnjačkom politikom dominacije jača. Ponavljaju se neke povijesne epizode.

Po pitanju jednakih mjerila odgovornosti za sudioništvo u ratu stanje je isto tako diskutabilno. Posljednja uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju govore o ciljanom pravosudnom pritisku na položaj Hrvata u tom dijelu Bosne kako bi se iselili. Tu je i stalno prisutni problem preglasavanjau institucijama Federacije BiH, nepostojanje medijskog kanala na hrvatskom jeziku, nejednaka ulaganja na područja gdje žive Hrvati te brojna druga pitanja.

Događaji u Stocu kojima se podgrijava napetost između dva naroda, dugogodišnje nerješavanje statusa Grada Mostara u kojem su Hrvati većinski, napadi na povratnike samo su od nekih primjera postupaka koji narušavaju normalizaciju života.

Unatoč vrlo prisutnim nacionalnim nesuglasicama koje su često politički tempirane, evidentno je kako je glavni problem za sva tri naroda u BiH ogromna nezaposlenost i nizak životni standard jer je privreda porušena u ratu, a podjele su još uvijek ratne.

Danas se u BiH rat vodi drugim sredstvima i stanje je u pogledu smanjenja populacije i ekonomskih migracija uvjetno gore nego što je to bilo u ratu 1992.-1995. godine – naglasio je Željko Glasnović.

Međunarodna zajednica pod tim maglovitim pojmom zapadnih zemalja svojim odlukama išla je do danas uglavnom na ruku bošnjačkoj unitarističkoj politici majorizacije Hrvata u institucijama države, dok je s druge strane entitet Republika Srpska odavno već država u državi koja ima svoj gotovo etnički čist teritorij – naglašeno je u daljnjem izlaganju.

Kao najstariji i najmalobrojniji narod Hrvati se suočavaju čak i sa pokušajemintelektualnih nijekanja njihovog identiteta, jezika i kulture, a podnijeli su najveću žrtvu u Domovinskom ratubraneći obje Domovine.Tamo gdje se '90-tih godina nalazio hrvatski vojnik i postrojbe HVO-a tu su Hrvati i ostali na svojim ognjištima – naglasio je Željko Glasnović ulogu obrambenih snaga u BiH.

U Republici Hrvatskoj pak imamo slučaj da mainstream mediji nedovoljno prenose ili su uglavnom nezainteresirani za tamošnju problematiku odnosno neriješeno hrvatsko pitanje u zemlji s kojom RH dijeli najveću kopnenu granicu i ima preko milijun stanovnika porijeklom iz BiH.

Nakon tribine okupljeni su mogli postavljati pitanja izlagačima, a premda je dosta toga već činjenično poznato o položaju herceg-bosanskih Hrvata većina je suglasna kako se o ovim pitanjima ne bi smjelo šutjeti.