Položaj žena u BiH - financirati sigurne kuće i povećati političku paritcipaciju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Osigurati stabilno financiranje sigurnih kuća te povećanje političke participacije žena u Bosni i Hercegovini, samo su neke od preporuka Sarajevskog otvorenog centra koje su naveli u Godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava žena u BiH.

Izvještaj o ovoj temi, koji se još naziva i "Narančasti izvještaj", prezentiran je danas u Sarajevu, a radi se o jedinom izvještaju koji na godišnjem nivou objavljuje organizacija civilnog društva.

Napisan je na 50 stranica i donosi podatke o unapređenju ravnopravnosti žena u oblastima pravnog i institucionalnog okvira, političke participacije, obrazovanja i zapošljavanja, zdravstvene zaštite, nasilja u porodici i ratnog seksualnog nasilja te trgovine ljudima.

Izvršni direktor Sarajevskog otvorenog centra (SOC) Saša Gavrić naglasio je da se izvještaj prezentira povodom 8. ožujka, Međunarodnog dana žena, kada se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola.

Govoreći o pitanju financiranja sigurnih kuća, naglasio je da je stanje u Federaciji BiH u toj oblasti alarmantno budući da su dvije od šest sigurnih kuća u prošloj godini zatvorene i to obje u Mostaru, dok ostale četiri nisu dobile sredstava Federacije BiH.

Kada je u pitanju problem političke participacije žena, Gavrić kaže da to ponekad djeluje kao elitno pitanje, ali smatra da je to ključno pitanje jer putem političke participacije žene mogu utjecati na promjene.

Osvrnuo se i na izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH, koji predviđa da u ovom tijelu bude zastupljeno najmanje 40 posto oba spola, istaknuvši da trenutno u parlamentu BiH ne postoji dovoljna spremnost većine političkih stranaka za unapređenje političke participacije žena.

Kao pozitivnu stvar naveo je usvajanje Okvirne strategije za provedbu Istanbulske konvencije koja se tiče nasilja u porodici i nad ženama, dodajući da je BiH među prvim zemljama u Europi koja je usvojila takvu strategiju te je izrazio nadu da će BiH biti i među prvim zemljama koje će ove godine početi implementirati tu strategiju.

Programska koordinatorica SOC-a Inela Hadžić predočila je podatak da je najveći broj žena zaposlen u uslužnom sektoru, gdje su i plaće najmanje, što znači da se rad žena podcjenjuje i stavlja u položaj u kakvom su bila prije nekoliko stotina godina.

''Situacija u BiH je ista kao i prije tri godine. Entitetski parlamenti donijeli su nove zakone o radu koji propisuje zabranu diskriminacije žena i ravnopravnost na tržištu rada, ali u praksi diskriminacija je ipak prisutna'', istakla je Hadžić.

Hadžić također smatra da je u BiH zabrinjavajuća slika kada su u pitanju obrazovanje žene iz marginaliziranih grupa, a primjetna je i činjenica da veliki broj žena radi u osnovnim i srednjim školama, dok su visokoškolskim ustanovama ipak i dalje manje zastupljene.

Ovo je četvrti "Narančasti izvještaj" u kojem je, između ostaloga, navedeno da je u ovoj godini potrebno sistemski raditi na poboljšanju položaja žena u društvu, posvetiti se pitanjima marginaliziranih grupa žena.