'Pomahnitale' stijene: 59 godina od velikog potresa u Ljubuškom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Područje Ljubuškog je prije točno 59 godina, 6. siječnja 1962. godine u ranu zoru pogodio snažan potres.

Kako piše mr.sc. Branko Rogić, njemu se kao tadašnjem osmogodišnjaku u sjećanju ostalo da su se velike kamene gromade obrušavale niz brdo Butorovica na stari dio Ljubuškog ili na zaseok Kokot i zaustavljale se blizu kuća.

Pročitajte još

Potresi i Balkan

''Bilo je i prilično srušenih domova od potresa ili od kamenja. Poslije jačeg potresa bilo je i naknadnih slabijih podrhtavanja tako da je bilo otežano boraviti ili spavati u kućama. Ovaj potres zadesio je i Makarsku gdje su bile velike materijalne štete uz ljudske žrtve'', piše Rogić.

U svojim bilješkama Kemal Mahić se prisjeća potresa i navodi kako je u zoru 6. siječnja 1962. godine “nenadna” posjetila Gožulj, Žabljak, Ljubuški u obliku zemljotresa.

''Do tada nismo znali šta znači riječ zemljotres i njegove posljedice. Bilo je zimsko doba. Stanovali smo na Crkvici-Gožulj. Pošto je bilo hladno, u noći 5. na 6. siječnja 1962. godine, spavali smo u jednoj sobi, sa roditeljima, sestra i autor ovih redova. Jedna peć ili šporet nije bio dovoljan da zagrije sve prostorije u kući. Točno u 6 sati i pet minuta osjetila se tutnjava, koja je dolazila iz utrobe zemlje. Bila je zaglušujuća i uznemirujuća. Zemlja je počela podrhtavati sve jače. Roditelji su skočili na noge, što smo slijedili sestra i ja. Otac je stao između vrata, zaštićen okvirom, ne dozvoljavajući da izađemo na hodnik. Majka je u panici vikala: 'Haso, otvori vrata… otvori…' Panika je bivala sve veća. Zemlja je i dalje podrhtavala. Na hodniku kuće padala je klačarda, kamenje, crijep. Zidovi kuće unutra i vani su se deformirali, dobili 'stomake'. Otac je konačno otvorio vrata i hitro smo izašli pred kuću, 'goli' i 'bosi'. Još je bio mrak. Kiša je rominjala. Kada smo izašli vani, pogledali smo preko puta na Butorovicu i brda ispod starog Grada. U tom momentu se 'odvaljuje' jedna velika stijena i u sudaru sa drugom, koja je bila položena na nižem nivou, formira veliku buktinju koja osvjetljava hladno, zimsko jutro. Pomislili smo gdje će se zaustaviti ova ogromna stijena, koja je pošla prema Gožulju? Nešto dalje 'odvaljuje' se i druga stijena koja kreće na svoj 'pomahnitali' put prema kućama na Gožulju! Kada se konačno zemlja 'smirila', otišli smo do komšije Rezaka Dizdarevića i vidjeli ogromnu stijenu koja je zastala na balkonu, pored spavaće sobe! Druga velika gromada se zaustavila u dvorištu kuće Safe Mahića. Slično je bilo na Prilozu, Žabljaku… Svi smo bili uplašeni. Bojali smo se noći, da se katastrofa ne ponovi. 'Prodrmane' su stare kuće. One su i bez potresa bile dotrajale i ruševne. Nije se isplatilo obnavljati kuće, koje je već vrijeme nagrizlo. Na ionako tešku socijalnu situaciju žitelja Gožulja, Žabljaka, Priloza, nakon potresa, potrebe za sanacijom kuća tražila su nova sredstva, kojih nije bilo. Naša porodica je odlučila odseliti. Štete na kući su bile nepopravljive'', navodi u svojem svjedočanstvu Mahić.

No tih dana najviše je stradalo makarsko područje.

Ivan Hrstić u svojem radu ''Zbivanja na Makarskom primorju tijekom i nakon potresa 1962. godine'' navodi kako od 7. do 22. siječnja 1962. godine seizmografi u Zagrebu zabilježili su pedeset osam potresa s epicentrima na širem makarskom području.

''Potresa je bilo mnogo više, no zbog udaljenosti Zagreba i relativno male osjetljivosti tadašnjih instrumenata, nisu zabilježeni. Jače potreseno područje na kojem su zabilježene štete nakon ovih potresa obuhvaćalo je prostor između Makarske, Imotskog, Čapljine i Ploča te obalni pojas do Dubrovnika, s poluotokom Pelješcem i otocima Hvarom, Korčulom i Lastovom'', naveo je Hrstić.

Potres je izravno uzrokovao i jednu ljudsku žrtvu. Zbog odrona kamenja poginuo je Jure Prlac, 62-godišnjak iz Drašnica. Odroni su prekinuli i ceste Makarska–Vrgorac te Makarska–Metković između Podgore i Drašnica, a štete su zabilježene i u Pločama, Imotskom, Opuzenu, Vrgorcu, Korčuli, na Pelješcu, Lastovu, Sumartinu, Postirama, Povljima, Selcima te Gabeli, Ljubuškom, Mostaru i Čapljini.

Nekoliko dana nakon ovog potresa, Makarsku je zadesio još jedan koji je odnio još jednu ljudsku žrtvu.