Pomirenje u BiH je dijete koje tek uči hodati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Lako je voljeti i ljubiti onoga tko je svaki dan uz nas i od koga imamo materijalnu korist. Pitanje je kako voljeti onoga tko je daleko od nas, tko pripada drugoj religiji i drugoj naciji?'', kaže Miloš Janjić, student 3. godine Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči.

Miloš je, zajedno s kolegama studentima drugih teoloških fakulteta u BiH bio sudionikom inicijative 'Vjera i oprost' kroz koju su mladi teolozi na javnim govorenjima u Teočaku, Sokocu i u Mostaru pokušali predstaviti ulogu religija u pomirenju i suživotu, te otvoriti dijalog o tome kako religije mogu doprinijeti tim procesima u Bosni i Hercegovini.

Okovi vremena

Kaže kako mnogi u religiji vide pokretača ratnih tokova, ali da su to oni koji ne žele priznati svoju krivicu i prebacuju je na leđa drugoga, odnosno na leđa religije.

''Moramo se osloboditi okova vremena i krenuti dalje ka boljem vremenu i suživotu. Od velike važnosti je činjenica da religija nije pokretač rata, ali na nama, tj. predstavnicima vjerskih zajednica, jeste težak zadatak da ispravimo 'krivu Drinu' iako nismo zaslužni za njezino iskrivljenje'', kaže Miloš za Bljesak.info i ističe kako je jako bitno primijetiti da se na tom polju danas dosta radi.

Slične argumente o tome koliko nam je potrebno ispravno shvaćanje svake religije istakli su Hamza Muratspahić i Resul Alić s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

''Naime, vrlo često se, što opravdano, a većinom neopravdano, religija identificira kao destruktivna snaga u BiH koja producira daljnje etničke i vjerske težnje'', naveli su Muratspahić i Alić u svojem referatu.

Dragana Topić, studentica 4. godine Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu ističe je kako religija može biti karika koja spaja u tolikoj mjeri u kolikoj mi kao vjernici s drugim religijama stupamo u dijalog. No, naglašava kako se dijalog mora voditi uz poštivanje druge religije i njezinih istina.

Vjera i oprost

''Iako ne zastupamo neke istine u istoj mjeri ili shvaćanju ne trebamo tuđe opovrgavati ili govoriti da je neistinito, nego samo trebamo svjedočiti svojim riječima i djelima svoje vjerske istine uz koje prianjamo srcem i dušom'', kaže Dragana i naglašava kako je korištenje religije za širenje mržnje i straha neispravno shvaćanje svrhe i smisla religije.

''Osobe koje to čine prije svega su vjerski fanatici, a ne vjernici koji žive svoju vjeru i gaje zdravu i zrelu religioznost koja ima za cilj privesti ih Bogu, a ne širiti mržnju i strah'', rekla je Dragana.

'Vjera i oprost' dio je sveobuhvatnog USAID-ovog projekta PRO-Budućnost, a osnovna ideja je da se ljudima svih nacionalnosti i etničkih skupina u BiH približi tema mira iz kuta religije. Na javnim govorenjima studenata teologije nazočili su srednjoškolci, studenti, članovi nevladinih udruga, ali i predstavnici vlasti.

O tome kako se rodila ideja da studenti teologije, teološki fakulteti u BiH i Međureligijsko vijeće BiH mogu i trebaju biti uključeni u izgradnju povjerenja i mira u BiH, objasnili su za Bljesak.info Siniša Sajević, Nacionalni koordinator ispred USAID-ovog projekta 'PRO-Budućnost' i Božana Ivelić – Katava, stručna savjetnica u Međureligijskom vijeću.

Zajedno bez obzira na različitost

''Studenti teologije su mladi ljudi koji su rođeni otprilike u godinama možda kad je rat tek počeo, odnosno to su poslijeratne generacije, i jako nam je bitno da oni kažu kako iz svog ugla vide cijeli proces mira i koliko je njima bitno ustvari da surađuju zajedno'', rekao je Sajević tijekom susreta u Mostaru.

Ivelić – Katava kaže kako oni kao budući vjerski službenici, svećenici, vjeroučitelji trebaju biti svjedoci.

''Njihovi zajednički nastupi su bitni jer trebaju razviti svijest kod mladih o suživotu i razbijati stereotipe. Dobro je da ih vide zajedno i da im postane normalno da na stupaju skupa'', rekla je Ivelić-Katava ističući istovremeno kako moramo glasnije i češće razgovarati i o miru i o pomirenju i osnažiti to vjerom.

''Kroz ovaj projekt utvrdili smo da imamo potrebu za razgovor s drugima. Mladi vole razgovarati o budućnosti. Treba im dati priliku i dati im na značaju'', dodala je.

Da je inicijativa 'Vjera i oprost' itekako potrebna slažu se i mladi teolozi.

''Mnogo bi značilo kada bi ovakvih inicijativa bilo više. Najvažnije je da za početak upoznamo jedni druge i tek onda možemo razmišljati o daljem napredovanju k pomirenju, a ovakvi projekti nam upravo to i pružaju'', rekao je Miloš dodavši kako misli da se iz dosadašnjeg našeg rada može primijetiti da možemo funkcionirati kao jedan narod bez obzira na različitost.

Krenuti od sebe

''Naravno, nemoguće je govoriti da možemo funkcionirati kao jedna religija i to je činjenica u koju ne treba ni zalaziti, ali očigledno je da možemo funkcionirati kao jedan narod i na tome treba raditi. Nije bitno je li netko Srbin, Hrvat ili Bošnjak, bitno je da svi budemo ljudi'', kaže Miloš.

Dragana ističe kako različitosti među ljudima mogu oplemeniti ljude i da ju treba gledati kao bogatstvo i poticaj.

''Moja različitost može drugome biti na dobrobit, jer ono što ja jesam i činim može biti primjer drugoj osobi da promijeni neke stvari u svome životu. Ono što dobro ja činim u svome životu može druge potaknuti da slijede moj primjer. Različitost jeste jedno bogatstvo i nepresušan izvor za izgradnju vlastite osobe'', istaknula je Dragana.

Kaže kako su ovi projekti mali koraci djeteta koje tek uči hodati.

''U ovim projektima trebamo, koliko nam je moguće, aktivno sudjelovati jer ćemo jedino tako ostvariti jedan skladan suživot. U pomirenju trebamo prije svega uvidjeti što ja mogu k tome pridonijeti i krenuti od sebe, te ako je potrebno i učiniti taj prvi korak. Možda s vremenom to dijete koje smo nekad učili hodati nauči i trčati'', kaže Dragana.