Ponovo bez odluke o Nadzornom tijelu Revidirane strategije za ratne zločine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vijeće ministara nije ni danas razmatralo točku o formiranju Nadzornog tijela za praćenje Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina niti odluku kojom bi se ubrzalo donošenje nove strategije za borbu protiv terorizma.

Ove dvije odluke nalaze se na dnevnom redu današnje sjednice, ali u konačnici nisu razmatrane, odnosno o njima se nije odlučivalo. Odluka o formiranju Nadzornog tijela i ranije je bila na dnevnom redu ali se o njoj nije raspravljalo.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na izvanrednoj sjednici održanoj 24. rujna 2020. godine usvojilo Revidiranu strategiju, pripremljenu još 2018. godine.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena krajem 2008., kada je određeno da najsloženiji predmeti budu završeni u roku od sedam godina na državnoj razini, a preostali u roku od 15 godina.

Nakon što rok o najsloženijim predmetima nije ispoštovan, sačinjena je Revidirana strategija. Njome je predviđeno da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine.

Prema Revidiranoj strategiji, Nadzorno tijelo za njeno provođenje trebalo je biti formirano u roku od 30 dana od njenog usvajanja i BiH sada kasni više od tri mjeseca sa rokom za formiranje tijela koje će nadzirati rad na predmetima ratnih zločina.

U Odluci u koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, navodi se lista kandidata za Nadzorno tijelo koje su predložile institucije: Željko Bogut iz Ministarstva pravde BiH, Ivan Ćosić iz Ministarstva pravde Federacije, Zekerijah Mujkanović iz Pravosudnog povjerenstva Brčko distrikta, Lejla Čopelj iz Ministarstva sigurnosti BiH, Željka Radović iz Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), Milorad Kojić ispred Ministarstva pravde Republike Srpske, kao i članovi bez prava glasa i to Minka Kreho, predstavnica Suda BiH, i Gordana Tadić kao predstavnica Tužiteljstva BiH.

Kao zamjenski članovi navedeni su Mirjana Popadić, Irinko Matijević, Viktor Nuždić, Vuk Lučić, Mevludin Mujezinović i Halil Lagumdžija.

Prijedlog u kojem se nalazi Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba Republike Srpske (RS), neprihvatljiv je za Udruženja žrtava i svjedoke genocida.

Predsjednik Udruženja Murat Tahirović kaže da je Nadzorno tijelo neophodno kao kontrolni organ i kako bi izvještavalo Vijeće ministara.

''Međutim, sastav Nadzornog tijela bi trebao biti od ljudi koji nisu uvučeni u političke igre ili političko komentiranje presuda, kao što je gospodin Kojić. Mi to ne možemo prihvatiti i zato smo i tražili od Vijeća ministara da se iz RS-a imenuje neka druga osoba koja bi umjesto Kojića bila član nadzornog tijela'', kaže za BIRN BiH Tahirović.

''Smatramo da ima još ljudi koji trebaju biti imenovani. Jer, ne može Kojić biti jedini taj koji može ovo pitanje pokrivati. On ne samo da je negirao genocid, on je negirao i presude, napadao presude i svjedoke. On je javno najavljivao da će svjedoke koji su bili zaštićeni otkriti i otkriti njihov identitet. To je zaista osoba koja nije prihvatljiva za jedno veoma važno tijelo u procesuiranju ratnih zločina'', istaknuo je Tahirović.

Kojić kaže da nema poseban komentar na zahtjeve da ne bude dio Nadzornog tijela.

''Ne znam od kuda to da ja kao član Radne grupe koji je sudjelovao u izradi Revidirane strategije, sada sam smetnja, da budem član Nadzornog tijela'', navodi Kojić za BIRN BiH i dodaje kako poštuje sve žrtve iz svih naroda.

''Tako da, govoreći o kvalifikacijama, mislim da je to suludo govoriti o bilo kakvim kvalifikacijama. Zločin je zločin. Počinitelji zločina treba da budu kažnjeni bez obzira iz kojeg naroda oni dolazili. Mislim da sva udruženja trebaju počivati na kažnjavanju onih koji su počinili zločine'', kaže Kojić i dodaje kako ''Udruženja iz RS-a, žrtve iz RS-a i obitelji nisu dobile pravnu satisfakciju kada je u pitanju Haški tribunal i pravosuđe u BiH u smislu procesuiranja odgovornih osoba za zločine''.

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba Republike Srpske je stručna institucija koja se bavi istraživanjem rata i ratnih zločina, dodaje on.

Na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine nije razmatrana ni točka o uspostavi Radne skupine za izradu Prijedloga strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma do 2026. godine te akcijski plan za njeno provođenje, a čiji je predlagatelj Ministarstvo sigurnosti.

BIRN BiH je ranije pisao da je prethodna strategija istekla u prosincu 2020. godine ali da vlasti nisu donijele novu.

Na današnjoj sjednici usvojen je prijedlog odluke o formiranju Radne skupine za izradu dopune Procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2021.–2023. godine i Akcijskog plana za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2021.–2023. godine.

Radna grupa, kao privremeno, interresorno tijelo Vijeća ministara BiH, trebala bi sačiniti dopune procjene rizika do 1. srpnja 2021. godine, priopćeno je iz Vijeća ministara.

Predstavnici Vijeća ministara BiH, Vlada Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH bit će članovi ove radne grupe uz predstavnike drugih nadležnih državnih, entitetskih i institucija Brčko distrikta BiH, uključujući i predstavnike MONEYVAL izaslanstva BiH. Radna grupa će koordinirati i usmjeravati rad podgrupa, formiranih u skladu sa specifičnostima pojedinih oblasti, navodi se u priopćenju.