Leko
Potrebno riješiti hrvatsku neravnopravnost u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko smatra kako će se traženjem rješenja kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i reformama ojačati povjerenje u mogućnost BiH kao funkcionalne i zemlje sva tri ravnopravna naroda i građana BiH.
Leko je za Večernji list kazao kako će na tom planu trebati strpljenja, mudrosti i odgovornosti u međusobnim kontaktima u traženju rješenja, kao i u samoj Europskoj uniji, ali da se stalnim i otvorenim dijalogom, koji je nezamjenjiv u politici, mora podizati međusobno povjerenje i povjerenje u BiH.
Izrazio je uvjerenje da u BiH dominiraju političke snage koje žele ovu zemlju učiniti funkcionalnom, demokratskom i jednakopravnom.
Govoreći o usporednom procesu otvaranja ustavnih i ekonomskih promjena u BiH, a koje zagovaraju hrvatski političari iz BiH, Leko je kazao kako ekonomske i društvene reforme traže jedna drugu te kako su kompatibilne u razvoju jedne zemlje.
''Djelovanje političkih stranaka s hrvatske strane na tom planu je logično jer su međunarodna zajednica, ali i svi čimbenici u BiH, uočili potrebu rješavanja pitanja položaja hrvatskog naroda u pogledu ravnopravnosti u BiH'', kazao je predsjednik Hrvatskog sabora.
Na pitanje može li stanje u BiH riješiti rezolucija Europskog parlamenta, koja tek treba biti prihvaćena, a prema kojoj se, za razliku od Europske komisije, zagovara federalizam, decentralizacija, supsidijarnost, Leko je kazao ukoliko BiH želi biti dio Europske unije, utoliko mora usvojiti političke i demokratske standarde koji vrijede u zemljama članicama.
''U tom smislu je pitanje taktičkog pristupa različitih institucija u EU prema BiH. EU mora tražiti da sve zemlje koje žele biti članice poštuju vrijednosti i standarde demokracije koja postoji u članicama, pa tako i u BiH'', istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora.
Komentirajući uspostavu RTV kanala na hrvatskom jeziku, a koji je također dio navedene rezolucije, Leko je kazao kako se svi elementi ravnopravnosti moraju ogledati u stvarnom životu u BiH te kako je logično da se traži poštovanje kulturnog i jezičnog identiteta unutar zemlje.