Potres koji u Italiji ruši zgrade Hercegovinu samo prodrmao

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Potres jačine 3,9 stupnjeva po Richteru jučer ujutro je u 6.01 sati po lokalnom vremenu uzdrmao Hercegovinu. Podrhtavanje tla osjetilo se nešto dulje, što je izazvalo paniku kod određenog dijela stanovnika Mostara i Čitluka, gdje se potres najviše osjetio.

Drugi, slabiji potres, koji se osjetio 15-ak minuta nakon prvog, u potpunosti je razbudio veći dio stanovnika Hercegovine i malo tko je mogao nastaviti spavati. Podrhtavanja tla su se nastavila i tijekom dana, a registrirano ih je ukupno pet. Barem sudeći po tisućama komentara na društvenim mrežama.

Podsjetimo, potres slabiji od ovog, 3,6 stupnjeva po Richteru, prošlog tjedna kod Napulja u Italiji srušio je šest zgrada, crkvu i usmrtio jednu osobu. Upravo taj podatak bio je glavni razlog rasprava o tome kakve su kvalitete građevine u BiH te koliko jak potres mogu podnijeti.

Stručnjaci ističu kako je velika razlika između građevina koje su građene između 1960. i 1980. godine te onih koje su se poslije gradile. Katastrofalni potresi koji su se dogodili u Skoplju 1963., u Banjoj Luci 1969. te potres koji se dogodio u crnogorskom primorju 1979. jasno upućuju na nedostatke i pogreške prilikom projektiranja i izgradnje konstrukcija zgrada do tada.

Upravo su ti potresi bili i razlog što je 1981. godine donesen pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima, koji je imao dosta strože uvjete u odnosu na prvi pravilnik.

''Mostar je, kao i svi veći gradovi, imao studije o seizmičkim aktivnosti i na temelju njih odlučivalo se na koji način će se graditi veći objekti. Nakon rata većina te dokumentacije je nestala. Danas malo tko pita za te podatke. Svi pitaju za cijenu objekta'', govori za Večenji list jedan poznati bh. arhitekt.

Kaže kako su seizmičke aktivnosti tabu-tema prilikom gradnje zgrada u Hercegovini. Kada je riječ o gradnji novih objekata, u BiH se koriste europski standardi Eurocode 8 i Eurocode 6, iako ni jedan ni drugi nisi pravomoćno propisani. Veliki broj novosagrađenih objekata projektiran je prema Eurocode 8, ali je pitanje tko vrši nadzor i grade li se zaista nove zgrade po spomenutim standardima.

''U pojedinim slučajevima ne poštuju se načela seizmičkog projektiranja. Lako je moguće da se to dogodilo u Italiji i sada imaju situaciju da im se ruše zgrade prilikom potresa jačih od 3,5 stupnjeva. Kod nas je nešto bolja situaciju, ali sigurno je kako je potrebno voditi mnogo više brige o toj temi. U protivnom, prilikom nešto jačih potresa mogli bismo imati apokaliptične scene u bh. gradovima'', zaključuju sugovornici Večernjaka.

Već godinama spominje se ideja izgradnje jedinstvenog registra stambenih objekata kroz koji bi se došlo do podataka na koji način su zgrade i drugi objekti građeni, kakav je bio nadzor tijekom procesa izgradnje i kolike potrese ti objekti mogu podnijeti. Ta ideja još uvijek nailazi na mnogo otpora.

Unatoč tome, nadležne institucije morale bi inzistirati na provođenju tog projekta jer bi on otkrio brojne mane koje skriva veliki broj građevina u BiH. Ovaj projekt mogao bi spasiti mnoge živote u slučaju potresa koji bi bio nešto jači nego što je bio onaj jučerašnji u ranim jutarnjim satima