Potres u Hercegovini nije izazvao trajno pomjeranje tla

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Analiza utjecaja potresa kod Stoca pokazala je kako je pomjeranje tla koje se dogodilo 22. travnja 2022. godine izazvalo oscilacije GNSS stanica u okruženju, ali ne i permanentne pomake.

Maksimalne oscilacije su bile u Čapljini (17 mm), Trebinju (15 mm), Gacku (10 mm) i Nevesinju (10 mm). Pored toga je uočeno da oscilacije traju duže što je GNSS stanica bliže epicentru, tako da je dužina potresa u Nevesinju (21 km od epicentra) trajala 15 sekundi, u Gackom (32 km) 16 sekundi, a u Čapljini (37 km) 10 sekundi, priopćeno je iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Prema podacima Europskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), potres kod Stoca dogodio se 22. travnja 2022. u 23:07 sati na dubini od 10 km s jačinom magnitude od 5,7 MW.

Epicentar je bio u mjestu Strupići. Ovaj potres bio je najjači u Bosni i Hercegovini od onoga koji je 1969. pogodio Banju Luku. Osim u Bosni i Hercegovini, potres se osjetio u susjednoj Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori te Kosovu, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Italiji.

Analiza utjecaja potresa urađena je u suradnji Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U duhu dugogodišnje suradnje, a na prijedlog Katedre za satelitsku geodeziju Geodetskog fakulteta, bilo je neophodno ispitati statičko i kinematičko pomicanja tla u periodu prije i poslije potresa na temelju opažanja sa GNSS stanica koje su postavljene u blizini epicentra.

Korišteni su podaci sa stanica u radijusu od 40km od epicentra (Čapljina, Nevesinje, Gacko i Trebinje) kao primarnih u analizi, ali i sekundarnih u narednom radijusu 80 km (Mostar, Posušje, Konjic, Foča i Dubrovnik).

Obrada opažanja su urađena statičkom i kinemtičkom metodom. Dobiveni zaključci su da je zemljotres izazvao oscilacije GNSS stanica u okruženju, ali ne i permanentne pomake, stoji u priopćenju.