Kroz povijest
Potresi u BiH kroz povijest: Mostar će 'zapamtiti dan 1. augusta 1907.'
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Iako je poznavanje seizmičnosti Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri ograničeno na seizmičnost 20. stoljeća, tj. na razdoblje poslije 1906. kada je instaliran prvi seizmograf u Sarajevu, postoje podaci o potresima koji su naša područja zahvatili u povijesti, piše u svojem radu ''Povijesni potresi u Bosni i Hercegovini'' Dario Jozinović, stručnjak za seizmologiju koji je trenutno na postdoktorskim studijima u Švicarskoj.
Jozinović piše kako se Bosna i Hercegovina nalazi sjeveroistočno od aktivnog kompresijskog režima između Jadranske mikroploče, kao dijela Afričke ploče, i Dinarida kao dijela Euroazijske ploče. Potresi koji nastaju u tom području uglavnom su uzrokovani subdukcijom Jadranske mikroploče pod Dinaride.
U radu se navodi kako je iz analize seizmoenergetskog potencijala rasjeda na području Bosne i Hercegovine zaključeno ''da se očekuju potresi do magnitude 6.5''.
Godine 1530. veliki potres u Sarajevu
Između ostalog, navodi se kako se instrumentalni podaci u Bosni i Hercegovini počinju bilježiti 1906. godine instalacijom prvih seizmografa u Sarajevu i Mostaru te da se analizom došlo do podataka kako se najjači potresi uočavaju na području južne Hercegovine, Banja Luke i Treskavice.
Iako seizmičnost prije 20. stoljeća nije dobro istražena, Jozinović se pozabavio povijesnim izvorima i došao do nekih saznanja u potresima kroz povijest.
Tako navodi da kroničar Marin Sanudo bilježi 22. studenog 1530. godine veliki potres u Sarajevu, koji je ''navodno porušio bašin mesdžid u tolikoj mjeri, da će se teško spasiti''. I u jednom pismu Petra Kružića spominje se potres s istim posljedicama.
Prema povijesnim dokumentima, "godine 1563. zadesio je Mostar zemljotres, o kojemu nema pobližih podataka"
U radu ''Krivi most na radobolji u Mostaru'' autorica Mia Mujić bilježi da je Nesuf-aga Vučjaković svojom zakladnicom od 27. siječnja do 4. veljače 1564. godine odredio da se iz prihoda njegova vakufa popravlja most na Radobolji.
Velika bi trešnja zemlje po Bosni
Hamdija Kreševljaković, autor rada ''Esnafi i obrti u BiH – Mostar'' bilježi i ostale prirodne nepogode za koje je poznato da su pogodile Mostar. Za razdoblje koje je prethodilo popravku mosta ne bilježi nijednu drugu nepogodu osim potresa, tako da se, piše Jozinović, može smatrati da je potres uzrokovao štete na mostu.
U ''Ljetopisu sutješkog samostana'' navodi se kako je ''1663. na 16. svibnja velika bi trešnja zemlje po Bosni. I u Sarajevu tri se munare privališe i mnoge pokrutiše i dva čovika s njiha padoše. Bi dosti /štete/ i Bezistenom i Tašli-hanu''.
U Zbirci rukopisa Gazi Husrev begove biblioteke (Svezak 1, str. 404) ''na posljednjem listu nalaze se datumi nekih događaja pisani kasnije drugim nevještim rukopisom, kao vijest o velikoj kugi 1101/1689,..., zemljotres u Sarajevu 1167/1753, Zvornik 1129/1716 (?) itd."
''Ovaj potres je vjerojatno bio jači potres kada je bio zabilježen na istom listu kao i vijest o velikoj kugi i drugim prirodnim katastrofama, posebno jer se dogodio u rjeđe naseljenom području istočne Bosne. No, na osnovu ove šture informacije ne mogu dodijeliti intenzitet ovom potresu. U katalogu nije zabilježen potres 1716. koji bi se mogao povezati s ovim zapisom, niti postoje potresi u tom desetljeću koje bismo mogli povezati s ovim zapisom'', piše Jozinović.
Potres u mjesecu zul-kade
Zbirka rukopisa Gazi Husrev begove biblioteke (Svezak 2, str. 729) kaže: "U jednoj bilješci na turskom jeziku kaže se da je jedne noći u mjesecu zul-kade godine 1737. bio zemljotres, i to četiri puta, od kojih je prvi bio 'veoma jak'"
Mjesec zul-kade godine 1737. je po gregorijanskom kalendaru ožujak 1737. godine, navodi Jozinović.
Dodaje kako je serija potresa 1751.-1753. zadesila Sarajevo citirajući Ljetopis sutješkog samostana.
"Ove iste godine bi teška trešnja u Sarajevu i dura mnogo vrimena. I na godinu, po isti način, bi u isto vrijeme; i mnogi se zlići popraviše a viši dio slidi istu opačinu", navedeno je.
Godina ovog zapisa je, pojašnjava autor, 1751. godina, što znači da su se navedena dva potresa dogodila 1751. i 1752. godine.
Blagaj, Ljubuški, Prijedor…
Početkom 1762. potres je zadesio Blagaj kod Mostara. Tako u publikaciji ''Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini (str 38.) stoji: "Ovo saznajemo iz jednog arzuhala upućenog bosanskom valiji polovinom 1762. godine u kome spomenuti legator navodi da je ranije bio sagradio jedan mesdžid u mahali Galičići,u kome su se klanjala tri noćna namaza: akšam, jacija i sabah, i koji je srušio zemljotres početkom 1762.godine. Zamolio je da mu se izda dozvola da na istom mjestu sagradi novi mesdžid. "
Godine 1767. potres je zadesio Ljubuški pa se navodi kako je "glasom fermana od 17. listopada 1180. (8. ožujka 1767.) opremljeno je iz Mostara 100 duvardžija (zidara) u Gradišku za popravak grada, a 20 dunđera u istu svrhu u Ljubuški."
Godine 1779., zatreslo se u Prijedoru, a zbirka rukopisa Gazi Husrev begove biblioteke kaže "...te molba, u kojoj se traži pomoć za popravak džamije sultan Mahmud-hana u prijedorskoj tvrđavi. Džamija je, kaže se stradala 'prije dvije godine – (to je 1193/1779) od velikog zemljotresa, od čega su sva četiri zida raspukla'…''
''Potres je uzrokovao pucanje sva četiri zida džamije, koja je vjerojatno građevina tipa A. Oštećenja na građevini su tipa 2-3. Nikakav drugi učinak nije zabilježen, no ova molba vjerojatno nije zamišljena kao izvještaj o potresu, nego kao opravdanje zahtjeva za pomoć pri popravku džamije. Ovakav učinak odgovara intenzitetu VIo po MSK ljestvici na području Prijedora. U katalogu ne postoji potres 1779. koji bi se mogao povezati s ovim događajem. U zapisu je dana neodređena oznaka "prije dvije godine" što bi značilo da postoji mogućnost povezivanja ovog zapisa s podravskim potresom magnitude 6 iz 1778. No, udaljenost epicentra od Prijedora je 135 km zračne linije, pa smatram da je vjerojatnost da bi taj događaj mogao uzrokovati štetu mala, te se vjerojatno radi o posebnom potresu'', kaže Jozinović.
Jak zemljotres uz ramazan 1827.
Zabilježen je i potres iz travnja 1827. kod Blagaja: "Iz jednog arza blagajskog kadije saznajemo da je ovu tvrđavu pogodio jak zemljotres uz ramazan 1242. (1827.) godine. Tom prilikom srušeno je u gradu sljedeće: velika kula na istočnoj strani, vanjski zid zatvora (zindan), stražarska kuća (karokal hane), kuće mustahfiza, krov državnog žitnog skladišta (begluk ambar) i neki nutarnji i vanjski zidovi."
Izvor autoru je sidžil (registar) blagajskog suda (broj 58., fragmenti iz 1765. do 1835. godine). Mjesec Ramazan kod muslimana označava mjesec posta i 1827. godine Ramazan je bio od 29.3. do 27.4 .
Drugi izvor navodi: "Oko 1827 vršeni su ponovno neki popravci, što se vidi iz bujruldije Abdurahimpašine od 25 džum. I (14 XII 1827), kojom se vezir zahvaljuje blagajcima za učinjene usluge pri popravci grada."
''Stari grad Blagaj nalazi se na stijeni iznad izvora rijeke Bune kod Mostara. Napušten je 1835., osam godina nakon ovog potresa. Većina građevina koje autor navodi su građevine tipa A. Oštećenja opisana su oštećenja 4. i 5. tipa. Na osnovu toga pridijelio bi ovom događaju intenzitet VII-VIII stupnjeva po MSK ljestvici. U katalogu postoji potres od 17.4.1827. kod Ploča s magnitudom 5.3. Udaljenost između epicentra i Blagaja je 40 km zračne linije. Vjerojatno se radi o istom potresu koji je imao epicentar bliže samom Blagaju'', navodi Jozinović.
Stradala crkva
Godine 1882. potres se veže uz Čajniče pa časopis ''Bosanska vila'' piše: "Unutrašnjost je crkve dosta nakažena radi mnogih greda, kojima je crkva po vrhu ispriječana, jer je bila ispucala kad se 1882. srušio zvonik. Kad se toranj srušio i sa zemljom poravnio, crkva i ćelije su mnogo oštećeni i šteta je iznosila preko 6000 for. Toranj zamjenjuje drvena zvonara vime stare crkve i sva je bojama okićena."
Stradala je Graditeljska cjelina - Crkva Vaznesenja Hristovog i Crkva Uspenja Bogorodičinog u Čajniču jer se ''godine 1882, uslijed jakog zemljotresa, srušio se zvonik i došlo je do velikog oštećenja crkve, naročito dijela zida na koji se vezao zvonik”.
''Vilajetske vijesti'' iz 15. svibnja 1877. godine izvještavaju o potresu 6. svibnja 1887., koji je zadesio Jajce.
“U Petak 6. ov. mj. u dva i po sahata noci opažen je u Travniku prilicno jak zemljotres, no hvala Bogu štete nije prouzrokovao nikakve. Isti je opažen i u jajackom kadiluku, kojim nije od žiteljstva životom niko stradao, no je pod kucom Mehmed bega Kišlaka ozidani svod oboren i ubio jednu kravu isto tako oborene su prilicno velike stijene pokraj puta vodecega put Ibrahim begove mahale, neka mjesta tvrdinjskoga zida i neki zidovi avlija, što se od strane mutesarifa travnickoga sandžka javlja.”
Bosanska vila 1890. piše o potresu 1888. lopko je zadesio Gornji Šeher (Banja Luka).
Potres u Neumu
"U Gornjem Šeheru, na podnožju planine Osmače, nalazi se ljekovita sumporna banja (kupatilo) koja je, vele, još starim Rimljanima poznata bila...U okolini njenoj nalaze se još dvije manje koje su zbog skorašnjih zemljotresa provaljene."
U zapisu, pojašnjava Jozinović, nije navedeno kada se potres dogodio.
''Kako je Bosanska Vila bio časopis koji je izlazio više puta godišnje, možemo pretpostaviti da skorašnji ovdje znači maksimalno par godina prije pisanja teksta, što moguće kandidate za potres smješta u razdoblje od 1886.-1890. U katalogu postoji potres koji se dogodio 20.5.1888., magnitude 5.3, s epicentrom udaljenim 27 kilometara od mjesta Gornji Šeher, i vjerojatno se radi o istom potresu'', naveo je.
Zapis o potresu koji je pogodio Neum 1927. godine spominje se džamija čije postojanje nije dokazano ali je zapisano: "Priča se da je džamija do 1927. godine djelimično bila očuvana i da ju je te godine potres srušio. Kasnije joj je svijet raznio kamen i potpuno dokrajčio, pa se danas ne zna ni gdje je bila."
Datum ovog potresa nije naveden.
''U katalogu se može pronaći potres magnitude 6.1 koji se dogodio kod Ljubinja 14.2.1927., s epicentrom 40 kilometara istočno od Neuma, koji je uzrokovao značajnu štetu u okolici epicentra. Najvjerojatnije da je taj potres uzrokovao rušenje džamije'', navodi u svojem radu Jozinović.
Mostarski potresi u novinama
Jozinović je pobrojao i neke potrese koji su kasnije bili u novinskim izvještajima. Nekih od njih podsjećaju na današnja izvješća poput onog iz ''Sarajevskog lista'' od 1. siječnja 1898. godine.
“Iz Mostara nam pišu: U petak 31. pr. m. u 6 sati i 25 min. u veče osjetio se u Mostaru jak zemljotres, u pravcu od juga prema sjeveru. U narod je ušla velika strava. Zemljotres je trajao pet sekunda, sa strahovitom tutnjavom. Iz dućana je istrčao zbunjeni svijet na ulicu. Mnogi su iznosili djecu u naručju, a osobito je ušla strava megju čeljadima u kući. Takvi se dogagjaj ne pamti u ovom mjestu. Poslije toga se još ponovio zemljotres u noći oko 3 sahata i sjutra dan u subotu u 3 3/4 sah. po podne, ali mnogo slabiji. Štete nije bilo, i ako su se po gdje-gdje od toga opazili znaci. Jedno je dijete od straha zbog toga i smrt našlo.”
Slično je i s izvješćem u istom listu od 1. kolovoza 1907. godine kad se opisuje potres u Počitelju.
“s. Pišu nam iz Mostara: Na 1. augusta u 1 i sah. 4 min. pr. p. osjetio u gradu jak potres, koji je trajao 12 sekunda a pravac mu je bio od jugozapada prema sjeveroistoku. Odmah 4 minute iza ga osjetila se slaba tutnjava, a u 12 sah. i 5 min. osjetio se opet prilično jak, ali je kratko trajao. Od prvoga, koji je bio najjači i koji je najduže trajao, ima u gradu dosta štete. U kućama, koje su visoke, na mnogim mjestima popucali su zidovi, a sa plafona se malter odrunio. Strah je bio zavladao u narodu tako, da su svi iz kuća za vrijeme potresa izletjeli na polje, a da je malo još duže trajao, već se spremao svijet, da skače iz prvog i drugog sprata na cestu. —O čemu se danas govori u gradu, nego samo o tome potresu, jer je bio najjači, što ga svijet pamti od prije deset-petnaest godina. Uredi su onaj čas odmah prestali uredovati, ostavljajući pojedinci svoj posao i bježeći na polje, samo da sačuvaju živu glavu. Vele, da je i nekoliko dimnjaka srušeno. Za čapljinu pripovjeđaju da je tamo potres bio jači, te da se dimnjak jedne kuće srušio na prolaznika, koji je ostao na mjestu mrtav. — Kako bilo da bilo, oni, koji sad borave u Mostaru, zapamtiće dan 1. augusta 1907.”
Jozonović kaže kako je većina potresa s kraja 19. stoljeća manjih intenziteta, a koji su pronađeni u tadašnjim dnevnim novinama.
''Najznačajnijim bih ocijenio sarajevski potres iz 1663. koji je uzrokovao teška oštećenja u Sarajevu i uzrokovao rušenje tri minareta s dvije ljudske žrtve'', naveo je u svojem radu Jozinović ističući kako je seizmički najaktivnije područje južne Hercegovine, što se slaže s trenutnim procjenama seizmičkog hazarda.
