Činjenični opis neobjavljen
Potvrđena optužnica protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića još nije objavljena
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i Miloša Lukića, vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika ovog entiteta, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, ali činjenični opis još uvijek nije objavljen.
Tužiteljstvo BiH je 11. kolovoza podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića zbog kaznenog djela ''neizvršavanje odluka visokog predstavnika'', ali je optužnica vraćana na uređenje i potvrđena mjesec dana kasnije, potvrđeno je iz Državnog suda, iz kog nije naveden činjenični opis.
Ni iz Državnog tužiteljstva nije priopćeno više detalja, niti je optužnica objavljena na web stranici.
Ukaz o proglašenju
Dodik je ranije potpisao ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, a Lukić, kao direktor Službenog glasnika Republike Srpske, odobrio objavljivanje ovog zakona koji je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ranije poništio.
Zakon kojim je u entitetu RS uvedeno nepoštivanje odluka Ustavnog suda usvojen je nakon što je Ustavni sud na sjednici 19. lipnja izmijenio Pravilnik o radu, piše Detektor.ba.
Ranije, tijekom lipnja, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske su usvojili i izmjene Zakona o objavljivanju propisa, prema kojima Službeni glasnik ovog entiteta nije u obavezi da objavljuje odluke i bilo koji akt koji donosi visoki predstavnik u BiH. Dodik je 7. srpnja na svom Twitter nalogu objavio da je ''potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a”, a dva dana kasnije ukazi o oba sporna zakona objavljeni su u Službenom glasniku RS-a. Objavi je prethodila smjena Milke Devušić s mjesta direktorice Službenog glasnika RS-a, a na njeno mjesto je, kao vršitelj dužnosti, na hitnoj telefonskoj sjednici Vlade RS-a imenovan Miloš Lukić.
Početkom srpnja, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio je ove odluke Narodne skupštine, nakon čega je priopćio da je uveo i izmjene Krivičnog zakona BiH, koje su stupile na snagu 2. srpnja a kojima je kao kazneno djelo predvidio neizvršavanje odluka ili sprečavanje izvršavanja odluka visokog predstavnika. U tim izmjenama se, između ostalog, navodi da će se osoba koja je odgovorna za funkciju ili obnaša funkciju na bilo kojem nivou vlasti u BiH – od države do mjesne zajednice – a koja ne implementira ili ne izvršava, ili sprečava izvršavanje odluke visokog predstavnika, kazniti zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
Suđenje nakon izjašnjenja o krivnji
Prema novom članu, osoba koja je direktnom ili indirektnom naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprečava izvršenje odluke visokog predstavnika a koja informira nadređenog da je taj postupak krivično djelo, može biti blaže kažnjena.
U izmijenjenom članu koji se tiče neizvršavanja ili sprečavanja izvršenja odluka Ustavnog suda BiH, Državnog suda, Doma za ljudska prava BiH ili Europskog suda za ljudska prava, pored već postojećeg dijela u vezi sa zatvorskom kaznom, dodani su i obnašatelji nižih nivoa vlasti te sankcije koje se tiču zabrana obnašanja bilo koje javne funkcije i svih drugih dodatnih sankcija, jednako kao u članu posvećenom nepoštivanju odluka visokog predstavnika.
Goran Bubić, Dodikov odvjetnik, ranije je zatražio od Suda Bosne i Hercegovine izuzeće sutkinje Jasmine Ćosić-Dedović kojoj je dodijeljena optužnica na potvrđivanje, ali je zahtjev odbijen.
Suđenje Lukiću i Dodiku će početi nakon izjašnjenja o krivnji.