''Povećanje mirovina je socijalna pomoć, umirovljenici iz HNŽ-a mijenjaju prebivalište zbog lijekova''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Umirovljenici su na periferiji života. To su male nedovoljne mirovine. Za umirovljenika koji ima minimalnu mirovinu ostaje dnevno 14-16 KM da ima, a što sve mora platiti. A znamo da su umirovljenici prvi koji plaćaju račune, vodu, struju i ostalo. Da djeca ne pomažu bili bi na rubu izdrživosti'', kaže Tomislav Primorac za Bljesak.info, predsjednik Udruge umirovljenika Neretva Mostar komentirajući posljednje povećanje mirovina u FBiH za 11,1, posto.

Stojan Livaja, predsjednik Upravnog odbora u ovoj Udruzi kaže da je ovo povećanje mirovina vrsta socijalne pomoći ako se uzme u obzir rast cijena na dnevnoj razini.

Socijalna pomoć

''Ovaj najnoviji Proračun FBiH donosi to povećanje mirovina, ali to povećanje umirovljenici doživljavaju kao socijalnu pomoć. Zašto je to tako? Zato jer ista ta Vlada iz tog istog Proračuna za svoje radnike je osigurala povećanje za 1080 maraka na konto povećanja cijena životnih troškova. I ako to uporedimo s ovim povećanjem najniže mirovine, razlika je 1031 KM'', kaže Stojan za Bljesak.info.

Dodaje i kako umirovljenici sada žive u najtežem položaju od postanka najnovijeg mirovinskog fonda, od 1995. godine do sad.

''Nama smeta kad nam premijer kaže: mi vam dajemo 11 posto hvali se. Kako će on to nama davati, to je zarađeno našim minulim radom. No, dobrodošlo je i to 11,1 posto. To je tzv. neredovito povećanje jer imamo i redovito povećanje koje će biti u travnju. Ovo je bilo neredovito povećanje, odnosno akontacijska mirovina'', kaže Tomislav Primorac.

Redovito povećanje u travnju

Napominje i da uzimajući u obzir inflaciju koja je u Federaciji 17,3 posto, te da su životni troškovi porasli za oko 27 posto, to povećanje i ''nije nešto.''

Primorac podsjeća i na Zakon o mirovinskom osiguranju iz 2018. Redovito povećanje koje treba biti svake godine u travnju.

''Po Zakonu o mirovinskom osiguranju koji je usvojen 2018. oni su se hvalili da će biti povećanje u travnju, redovito ali evo u Hrvatskoj imate to povećanje dva puta godišnje. Redovito povećanje u siječnju i u sedmom mjesecu. A oni nama i ovo kasne, s mogućnošću da nam ne plate 15. travnja redovno usklađivanje. Ali mi ćemo se buniti, bit će štrajk. Jer oni ne bi smjeli, to je zakonska odredba''.

Zbog malih primanja umirovljenici su kako tvrde naši sugovornici uvijek u fazi čekanja. U tom čekanju imaju osjećaj odbačenosti, društvo ih doživljava kao teret a ne korist...

Također, opterećeni su i težim bolestima, što dodatno otežava njihov materijalni položaj jer su lijekovi skupi za te vrste bolesti.

Zbog lijekova na esencijalnoj listi mijenjaju prebivalište

Zato u ovoj Udruzi imaju neke programe putem kojih pomažu umirovljenicima, kao što je blagdansko darivanje najugroženijh članova, pomoć ukoliko je član Udruge na bolničkom liječenju, besplatno cjepivo protiv gripe, pomoć u nabavljanju ogrijeva i sl.

U sklopu programa medicinske skrbi, svakog prvog petka u mjesecu vrše kontrolu krvnog tlaka i šećera u krvi svojim članovima.

Zbog lijekova koji su izuzetno skupi, mnogi umirovljenici iz HNŽ-a mijenjaju svoje prebivalište kako bi u drugoj županiji mogli te iste lijekove uzeti za 1KM. U HNŽ-u esencijalna lista lijekova nije proširena, kao u nekim drugim županijama.

''Esencijalna lista za lijekove je na razini županije. I imate te neke lijekove za 1KM. I to za neke jeftinije lijekove, ali neće da prošire listu za skupe lijekove, za zgrušavanje krvi npr., za demenciju i sl. Za bolesti za koje lijekovi koštaju preko 150 KM i sl. I što se dešava onda? Naši umirovljenici mijenjaju prebivalište i idu u ŽZH i idu tamo radi lijekova, jer su ovdje npr. ti lijekovi 200 KM a tamo za 1 KM dobiju. To je velika poteškoća za umirovljenike'', ističe Primorac.

Mirovinski fond će se ugasiti

Livaja je misšljenja i da za 10 godina neće imati tko puniti mirovinski fond, jer ljudi masovno odlaze.

''Problem je što ovaj mirovinski fond počiva na temeljima generacijske solidarnosti. A danas je neviđen egzodus mlade radne snage iz BiH i to najperspektivnije snage, od 18 do 25 godina. Ljudi napuštaju ove prostore. BiH će doći za 10 godina da nema tko raditi, i ako nema tko raditi nema tko puniti proračunski mirovinski fond. Mirovinski fond će se ugasiti jer neće imati tko da ga servisira, da izdvaja za njega'', rekao je predsjednik Upravnog odbora u Udruzi umirovljenika NERETVA Mostar.

Podsjećamo, mirovine u Federaciji BiH povećane su za 11,1 posto. To je odlučeno na prvoj hitnoj sjednici Vlade FBiH, nakon usvajanja proračuna Federacije BiH za 2023. godinu.

U praksi to znači da je najniža mirovina koja iznosi 445 KM povećana za 49 KM, zajamčena 531,86 KM sada iznosi 590,90 KM, dok je najviša mirovina 2.415,86 KM.