Povećao se broj ilegalnih migranata za 700 posto

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić je danas na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH kazao da je nakon sporazuma EU i Turske te zaustavljanja 'balkanske rute'' došlo do velikog povećanja ilegalnih migracija i otvorena je jedna nova, ilegalna ruta koja ide iz Turske, preko Grčke, Albanije, Crne Gore, BiH, Hrvatske i dalje prema zapadnoj Europi.

Odgovarajući na pitanje Martina Raguža u vezi s aktualnom situacijom kad je u pitanju migrantska kriza i stanje na granicama BiH Mektić je rekao kako u odnosu na sve ove zemlje, BiH ima jednu specifičnu ulogu, ima vanjsku granicu s EU i ''mi imamo dodatnu obvezu da štitimo vanjsku granicu EU od ovoga''.

BiH nema izbora

''Mi imamo obvezu po kojoj nemamo izbora, moramo to presijecati, moramo svakog migranta zaustaviti ovdje, identificirati i moramo mu, u skladu s našim zakonima i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava, dati tretman ovdje i tražiti način kako da to riješimo'', naveo je Mektić.

Iznio je podatak da je, nakon zatvaranja masovnog priliva ostalo u Srbiji ''zaglavljenih'' oko 10 tisuća migranata, koji nisu mogli dalje ni u zapadnu Europu, a nisu mogli ni nazad.

''Srbija je to smjestila u neke izbjegličke centre, čak je jedan veoma blizu naše granice'', kazao je Mektić.

Po njegovim riječima, od tih oko 10 tisuća sada je negdje oko tri tisuće u Srbije, a drugi su u na razne načine  otišli iz Srbije.

''U prošloj godini je registrirano blizu 800 migranata, u 2016. godini manje od 100, a za prva dva mjeseca ove godine već 300 migranata je ovdje, znači povećanje od 600 do 700 posto. To je ozbiljan problem. Mi se još uvijek sa tim problemom nosimo u okviru naših kapaciteta'', rekao je ministar Mektić.

Kao problem je naveo nedovoljnu kadrovska popunjenost Granične policije kojoj nedostaje blizu 500 ljudi i neodgovarajuću materijalno-tehničku opremljenost.

376 zahtjeva za azil

''Na posljednjoj sjednici FRONTEX-a sam predložio da se uvede neka vrsta monitoringa na granici između Crne Gore i Albanije, jer imam osjećaj da tu prolaze bez ikakve kontrole od strane međunarodnih policajaca. Mi smo spremni da damo dio naših graničnih policajaca za taj monitornig'', kazao je ministar Mektić. 

Istodobno, predstavnici UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodne organizacije za migracije – UN agencije za migracije (IOM) danas su u Sarajevu predstavili trenutnu situaciju na području migracija i azila u Bosni i Hercegovini.

Posljednji podaci, kako je istaknula predstavnica UNHCR-a za BiH Anne-Christine Eriksson, pokazuju kako je došlo do povećanja aplikacija za azil, te da su potrebe tražitelja azila, prije svega, ishrana, smještaj i zdravstvena zaštita.

U prošloj godini u BiH zaprimljeno je 376 zahtjeva za azil, a 43 posto podnositelja je napustilo BiH prije kraja godine. To je 475 posto više zahtjeva za azil u odnosu na 2016. godinu.

Također, podaci govore i dok je broj zahtjeva za azil značajno porastao u prosincu 2017. godine, opao je u siječnju 2018. godine.

Na osnovu toga, predstavnik IOM-a u BiH Peter van der Auweraert istaknuo je kako u BiH ne vlada kriza u pogledu azila.

To je, kako pojašnjava, samo trenutni izazov za vlasti da bi se adaptirale na novonastalu situaciju u kojoj se ne očekuje novi priliv izbjeglica.

Od kud dolaze

Na današnjoj prezentaciji rečeno je da iz Turske, Kosova i Alžira dolazi 49 posto od svih migranata koji su otkriveni u Bosni i Hercegovini.

Kad je riječ o iskazanoj namjeri traženja azila u BiH, tri najzastupljenije zemlje porijekla u prošloj godini su bile Alžir, Pakistan te Sirijska Arapska Republika i Afganistan, koji dijele treće mjesto. 

Uzrok za današnje stanje u BiH leži u činjenici da je od siječnja 2015. godine više od milijun migranata i izbjeglica stiglo u Grčku s namjerom da nastave put prema drugim zemljama EU, te je 2016. službeno zatvoren koridor koji je bio otvoren za njihovo kretanje kroz regiju k EU.

Posljednjih mjeseci su sve više koristili rutu preko Albanije, Crne Gore i BiH u pokušaju da stignu do Hrvatske. Time je povećan rizik za ugrožene izbjeglice i migrante, a naročito za djecu bez pratnje koja su se obratila krijumčarima za pomoć. Njihov tranzit kroz regiju odvija se u tajnosti, zbog čega je mnogo teže identificirati i pomoći onima kojima je hitno neophodna zaštita, poručeno je na današnjoj prezentaciji UNHCR-a i IOM-a o stanju izbjeglica i migranata u BiH.