Ispitivanje
Povećava se broj građana koji bi glasali protiv ulaska u EU
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Značajna većina građana glasala bi na referendumu za ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, ali se taj postotak smanjio u odnosu na prethodne dvije godine i danas bi više građana glasalo protiv ulaska u Uniju, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja rađenog za Međunarodni republikanski institut (IRI).
Ovo ispitivanje je pokazalo i da građani zemalja u okruženju većinom podržavaju ulazak u EU, invaziju Rusije na Ukrajinu smatraju neopravdanom, ali i da se građani Srbije sve više okreću Rusiji i Kini i imaju negativan odnos prema Zapadu.
Brojke
Velika većina – 68 posto – građana Bosne i Hercegovine glasala bi za ulazak u Europsku uniju da se referendum održava danas, ali se taj postotak smanjio u odnosu na ispitivanje od prije dvije godine, kada je iznosio 76 posto. U isto vrijeme, ispitivanje IRI-ja je pokazalo da se s 11 na 15 posto povećao postotak građana koji bi glasali protiv pridruživanja Uniji, kao i da se povećao postotak onih koji uopće ne bi glasali.
U svim drugim zemljama okruženja, osim u Srbiji, taj postotak podrške ulasku u Uniju se povećao i trenutno je najveći u Albaniji – gdje bi devet od deset građana glasalo za pridruživanje EU. U Srbiji bi tek svaki četvrti od deset građana glasao za ulazak.
Najviše prozapadnih stavova pokazali su građani Albanije i Kosova, znatno manje Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a najmanje građani Srbije. BiH se nalazi u sredini tabele s 39 posto građana koji smatraju da bi trebalo voditi samo prozapadnu i pro-EU politiku. Po 12 posto smatra da treba imati prozapadnu politiku ali zadržati odnose s Rusijom, odnosno jednako postupati prema Zapadu i Rusiji. Gotovo 20 posto građana nije odgovorilo na ovo pitanje.
Pročitajte još
Najveći postotak okrenutosti prema EU je u Albaniji – s minimalnim ili nikakvim afinitetima prema Rusiji. Slično je na Kosovu, dok najveći postotak okrenutosti prema Rusiji dolazi od ispitanika iz Srbije, iako je više od 70 posto ispitanika reklo da treba balansirati između zapadnih i ruskih politika.
Je li EU ozbiljna?
"Postoji snažna želja širom Balkana za jačanjem zapadnih ekonomskih veza i pridruživanjem EU. Ova široka podrška pokazuje da ljudi širom regije vjeruju da dalja integracija s Europskom unijom može pomoći u postizanju održivog prosperiteta", rekao je Paul McCarthy, direktor IRI-ja za Europu.
Na pitanje misle li je li EU ozbiljna kada kaže da želi članstvo BiH, gotovo identičan broj građana je odgovorio sa da i ne.
Podaci su prikupljani od 2. veljače do 5. ožujka 2024. iz intervjua obavljenih uživo sa sudionicima na uzorku od 1.225 odraslih iz BiH iz različitih regija.
Ispitanici iz BiH su prije dvije godine imali više povjerenja u pridruživanje NATO-u i njih polovina i sada smatra da BiH ipak treba u potpunosti biti članica. Više od 24 posto ispitanih smatra da BiH ne treba ni članstvo niti suradnju s NATO-om i taj se broj povećao u posljednje dvije godine. Četvrtina ispitanih nije odgovorila na ovo pitanje. Ispitivanje nije odvajalo odgovore u Republici Srpskoj gdje, prema različitim istraživanjima, postoji znatno manja podrška pridruživanju NATO-u nego u Federaciji. Također se razlikuju odnosi prema drugim zemljama.
Odgovori srbijanskih ispitanika su zabrinjavajući
Stanovnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore većinski su odgovorili da je članstvo u NATO-u bilo pozitivno za njihovu zemlju.
Stanovnici Kosova i Albanije su u potpunosti okrenuti ka NATO paktu i postotak je porastao u odnosu na 2022., dok više od 70 posto ispitanika iz Srbije ne želi ni članstvo ni suradnju.
Ukupno za građane BiH najveći saveznici su Turska, što smatra 22 posto ispitanih, te Srbija i Rusija za 29 posto njih. Stanovnici Albanije i Kosova su u potpunosti okrenuti Sjedinjenim Američkim Državama. Ispitanicima iz Srbije su najveći saveznici Rusi, a iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore su Srbija i SAD.
Ispitanici BiH, Kosova i Albanije kao najveću prijetnju za sigurnost vide u Srbiji, dok ispitanici iz Crne Gore i Srbije to vide u SAD-u. Građani BiH kao prijetnju za sigurnost, osim Srbije, vide u SAD-u i Rusiji, te Albaniji i Turskoj s minimalnim postotcima.
Anketa je također pokazala da većina – u pet od šest anketiranih zemalja – vjeruje da je rat Rusije protiv Ukrajine potpuno ili donekle neopravdan. U Srbiji, međutim, skoro polovica smatra da je Rusija potpuno ili donekle opravdana.
"Iako su ovi brojevi uglavnom pozitivni, odgovori srbijanskih ispitanika su zabrinjavajući. Ako su mir i sigurnost dugoročni ciljevi na Balkanu, bolja opcija za Srbiju je da odbaci ruske stavove i izgradi jače veze sa Zapadom", kaže Paul McCarthy, direktor za Europu u IRI-ju.
U BiH trećina građana Rusiju smatra odgovornom za početak rata, dok 22 posto smatra da je Zapad odgovoran. Devet posto njih odgovornost vidi u Ukrajini, dok značajan broj građana obje strane smatra odgovornima.
Uzorak za ispitivanje pravljen je na osnovu popisa iz 2013. godine i prati etnički sastav države, kao i dobnu strukturu. Najveći broj ispitanika u BiH su stanovnici ruralnih krajeva životne dobi između 45 i 59 godina, piše Detektor.
