Povjerljivi dokumenti: NATO spreman ako se Balkan potuče

Tekst članka se nastavlja ispod banera

NATO je spreman operativno intervenirati kad to bude potrebno kako bi spriječio međuetnički sukob i promovirao sigurnost i stabilnost, piše u tajnom dokumentu NATO-a o situaciji na zapadnom Balkanu, objavio je Večernji list u zagrebačkom izdanju.

Dokument, u koji je Večernji list ekskluzivno imao uvid u Bruxellesu, raspravljen je i usvojen na razini ministara vanjskih poslova ovaj mjesec, a u njemu se podrobno opisuju dvije vrsta prijetnji s kojima su suočene države u jugoistočnom hrvatskom susjedstvu: destabilizirajuće ponašanje Rusije i rastući ekstremizam i radikalizacija kao posljedica povratka stranih boraca iz Sirije i Iraka.

Strana ratišta

''Ne otkriva se podrobnije što znači da je savez spreman operativno intervenirati, no izvori neslužbeno govore da je naglasak na promoviranju sigurnosti i stabilnosti te da ne treba to iščitavati kao prijetnju, već kao poruku odvraćanja potencijalnih prijetnji koje će NATO, očito je iz te formulacije, intenzivno pratiti na zapadnom Balkanu'', navodi Večernji list.

U dokumentu NATO-a se navodi brojka od “približno 260 stranih boraca” koji su iz BiH otišli u borbu na strani terorističkih organizacija ISIL-a i Al-Qa’ide u Iraku i Siriji.

''Podatak je to s kraja 2015. godine. Radikalizacija, nasilni ekstremizam i povratak stranih ratnika s fronte detektirani su kao 'značajan razlog za zabrinutost' u dijelu NATO-ova dokumenta koji govori o Bosni i Hercegovini'', piše zagrebački Večernjak.

Ipak, također se naglašava da to nije samo problem BiH i zapadnog Balkana, nego da se države u toj regiji zajedno s ostalom Europom suočavaju s rastućim ekstremizmom, radikalizacijom i povratkom stranih boraca.

Kad je riječ o drugom razlogu za zabrinutost zemalja članica NATO-a situacijom na zapadnom Balkanu, u povjerljivom dokumentu navodi se da je pristup Rusije najčešće usmjeren prema srpskom stanovništvu u regiji. Među Srbima ruske poruke imaju najveći odjek, dodaje se u dokumentu. NATO uočava ''porast ruskih aktivnosti na zapadnom Balkanu, koje uključuju destabilizirajuće ponašanje''. Riječ je, dodaje se, o mješavini političkih poruka, izgradnji veza s pripadnicima elita, investicijama u energetski i medijski sektor...

Rusija, Srpska i Srbija

Rusija pruža i političku i gospodarsku podršku srpskom entitetu u BiH kako bi poticala ometanje euroatlantskog puta BiH, zaključuje se u dokumentu. Predsjednik RS-a Milorad Dodik, prema ocjeni NATO-a, nastoji potkopavati euroatlantske integracije BiH, što se vidi i u nedavnom raspisivanju nelegalnog referenduma o Danu Republike Srpske, ali i u tome da njegov entitet odbija registrirati vojne nekretnine. Popis vojne imovine u BiH, podsjeća Večernji list, ključan je preduvjet za aktiviranje NATO-ova akcijskog plana za članstvo BiH u tom savezu (tzv. MAP), a dosad je uknjiženo 25 vojnih nekretnina u BiH, no nijedna od 21 koliko ih je na području Republike Srpske. Dodikovu politiku u NATO-u nazivaju opstruktivnom. Jedan od glavnih izazova u BiH je, smatra NATO, implementiranje odluka donesenih na državnoj razini na razinu entiteta.

U zaključcima dokumenta navodi se da NATO daje punu podršku euroatlantskom putu Makedonije i BiH te da snažno podupire dijalog o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Taj dijalog, koji Beograd i Priština vode uz pomoć EU, ima pozitivan učinak na regionalnu stabilnost, zaključuju u NATO-u i dodaju da je normalizacija odnosa Srbije i Kosova povezana sa stabilnošću cijele regije.

Usuglašeni dokument

U dijelu dokumenta koji govori o Srbiji navodi se da je podrška Srba tom vojnom savezu iznimno niska, što je, naravno, posljedica NATO-ova bombardiranja Srbije potkraj vladavine Slobodana Miloševića. No, NATO prepoznaje potrebu da potiče dodatnu, snažniju nego ikad prije, političku suradnju sa Srbijom.

Nedavni posjet premijera Aleksandra Vučića sjedištu NATO-a navodi se kao primjer na kojem treba graditi razvoj odnosa. NATO nema dvojbe oko toga da svi trebaju ulagati napore i podržavati poboljšanje regionalnih odnosa na zapadnom Balkanu.

''Povjerljivi dokument izrađen je početkom prosinca u sklopu provedbe zaključaka summita NATO-a u Varšavi u srpnju, a formulacije u tom dokumentu usuglašene su između svih 28 država članica'', piše Večernji list.