Patrick Hector Gullan
Poziv Hrvatskoj da izruči osumnjičene za ratne zločine na području Hercegovine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Bivši vojnik međunarodnih mirovnih snaga u BiH poslao je otvoreno pismo vlastima u Hrvatskoj u kojem ih je pozvao da izruče osumnjičene za ratne zločine na području Hercegovine.
Patrick Hector Gullan, bivši pripadnik britanskih mirovnih snaga koji je odmah po završetku rata boravio u Stocu, poslao je pismo predsjednici i premijeru Hrvatske, kao i tamošnjem glavnom tužitelju u kojem je zatražio da osumnjičeni i optuženi za ratne zločine na području Mostara, Stoca i Čapljine budu izručeni u BiH.
U pismu – koje je poslato i bosanskohercegovačkim i američkim vlastima, kao i predstavnicima Europske Unije – Gullan je rekao da su nedavno iznesene žalbe na prvostupanjsku presudu Jadranku Prliću i petorici drugih visoko pozicioniranih dužnosnika Herceg-Bosne „podsjetile na horor i obim zločina počinjenih od snaga bosanskih Hrvata 1993. i 1994. godine“.
Zbog toga, navodi Gullan u pismu, odlučio je da se obrati vlastima u Hrvatskoj i da ih podsjeti da se na njihovoj području nalaze Ivan Ančić i Vid Palameta, koji su optuženi za ratne zločine u BiH, kao i još tri osobe, piše Birn.
Prema Gullanu, te osobe su imale važnu ulogu u etničkom čišćenju i uništenju Stoca, kao i u brutalnosti koju su preživjeli Bošnjaci u Koštanoj bolnici i logoru Dretelj. Kako je navedeno u pismu, te osobe su imale “odgovornost za nezamislive zločine koji su počinjeni u ime Herceg-Bosne i zbog toga im se treba suditi.
Gullan je pozvao vlasti u Hrvatskoj da, u interesu pravde i u ime žrtava logora „koje su preživjele barbarski tretman“, promjeni svoj stav kada je u pitanju izručenje u slučajevima ratnih zločina između zemalja regiji, te da Ančića i Palametu prebaci u Sarajevo.
Kada bi došlo do izručenja, Gullan smatra da bi se dao značaj navodima advokata šestorice drugih visoko pozicioniranih dužnosnika Herceg-Bosne, kojima se sudi u Haagu, a koji su rekli da njihovi branjenici ali i Republika Hrvatska nisu odgovorni za zločine.
''Bio bi i značajan korak u širem smislu kao pozitivna inicijativa u dostizanja pomirenja, pravde i istine'', rekao je Gullan.
Haški tribunal je 2013. godine nepravomoćno osudio Jadranka Prlića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Valentina Ćorića, Brunu Stojića i Berislava Pušića, na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina na području Herceg-Bosne.
U ožujku ove godine iznesene su žalbe na ovu presudu – Haški tužitelji su zatražili povećanje kazni, dok su Obrane kazale da nije postojao udruženi zločinački poduhvat s ciljem stvaranja Velike Hrvatske i da sva šestorica optuženih trebaju biti oslobođeni. Konačna presuda se očekuje krajem godine.
Tužiteljstvo BiH je u siječnju 2014. godine podiglo optužnicu protiv Ivana Ančića za zločine na području Čapljine, ali on nije došao na izjašnjenje o krivnji u rujnu te godine, i nalazi se na slobodi u Splitu, Hrvatskoj.
Optužnicu protiv Vida Palamete Državno tužilaštvo podiglo je u siječnju 2014. godine zbog zločina u logoru Dretelj. Palameta također nije došao na izjašnjenje o krivnji koje je bilo zakazano u siječnju 2015. godine i nalazi se u Hrvatskoj.