Zahtjev za ocjenu ustavnosti
Pred Ustavnim sudom nova odluka o zabrani kretanja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Posljednja naredba Kriznog stožera Ministarstva zdravstva Federacije BiH o ograničavanju kretanja od 23 do pet sati ujutro nije zakonita i neustavna je, smatraju pravnici Muhamed Hundur i Haris Agić, koji su pred Ustavnim sudom pokrenuli apelaciju zbog odluke donesene 9. studenog 2020. godine.
Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) oni su objasnili da apelacija navodi kako, na osnovu Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada Kriznog stožera Federalnog ministarstva, ovaj stožer može samo naređivati javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i županijskim kriznim stožerima, dok su fizička i pravna lica dužna postupati po tim naredbama samo dok se nalaze u tim zdravstvenim ustanovama.
(Ne)ustavno
''Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva nema zakonsku osnovu da naređuje fizičkim i pravnim licima koja se ne nalaze u krugu zdravstvenih ustanova, te zbog toga naredba koju su donijeli o ograničavanju kretanja pučanstva na teritoriji cijele Federacije nije ustavna i zakonita'', naglasili su oni.
Pročitajte još
U Pravilniku je, kako kažu Hundur i Agić, navedeno da Krizni stožer aktivnosti provodi do momenta kada nadležni organi Federacije i županije proglase stanje prirodne ili druge nesreće na teritoriju ovog entiteta, a ulogu upravljanja akcijama zaštite i spašavanja preuzima federalni, odnosno županijski stožeri civilne zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.
Ustavni sud već je ranije, na početku pandemije koronavirusa, odlučivao o apelacijama o zabrani kretanja.
Derogiranje i izvanredno stanje
U odluci Ustavnog suda BiH iz travnja 2020. godine navodi se da, usporedo s uvođenjem mjera kojima se ograničavaju pojedina ljudska prava, neke od zemalja članica Vijeća Europe iskoristile su mogućnost derogacije Europske konvencije u skladu sa članom 15. Europske konvencije, koji dopušta državama članicama da derogiraju Europsku konvenciju u slučaju vanrednog stanja.
Obujamm i forma derogacije države predmet je ispitivanja Europskog suda za ljudska prava, gdje moraju biti ispunjeni i formalni uvjeti, da generalni sekretar Vijeća Europe mora biti potpuno informiran o poduzetim mjerama, razlozima za derogaciju i vremenu kada će te mjere biti ukinute, kazali su Hundur i Agić.
Kako su objasnili, država članica Vijeća Europe može derogirati Europsku konvenciju o ljudskim pravima, kao i pravo na slobodu kretanja, samo u izvanrednim situacijama, što znači – da bi se ograničilo pravo kretanja, mora biti proglašeno vanredno stanje, što nije bilo u slučaju Federacije BiH u vrijeme donošenja Naredbe Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva, navode oni.
Jedino Vlada FBiH može zabraniti
''Jedino je Vlada Federacije po Ustavu i zakonu ovlaštena da donese takvu odluku'', dodaju oni.
Za uspostavu policijskog sata potrebno proglasiti stanje prirodne nesreće
Odluka Ustavnog suda iz aprila navodi da Zakonom o zaštiti i spašavanju stožeri civilne zaštite imaju ovlaštenja da u slučajevima kada je odlukom Vlade Federacije proglašeno stanje nesreće, naređuju provođenje odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja, dok je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisano da Federalno ministarstvo zdravstva može narediti posebne izvanredne zaštitne mjere protiv tih bolesti.
''Ustavni sud naglašava da navedene zakonske odredbe nisu dovoljno precizne u smislu vrste mjera, ograničenja njihovog trajanja, obaveze kontinuiranog preispitivanja i posljedica koje nepridržavanje tih mjera može imati, što može voditi proizvoljnosti prilikom njihovog određivanja'', stoji u odluci Ustavnog suda BiH.
Da bi se ograničilo kretanje…
Kako su objasnili Hundur i Agić, da bi se mogla ograničiti sloboda kretanja na teritoriji Federacije, prvo je Vlada morala proglasiti stanje prirodne nesreće na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, da bi Krizni stožer civilne zaštite, kao rukovodni organ, mogao donijeti naredbu o zabrani, odnosno ograničenju kretanja.
Na području Federacije BiH, jedino je Zapadnohercegovačka županija ponovo proglasila stanje nesreće nakon što su tijekom ljeta slične odluke ukinute širom Federacije.
Primjer iz ZHŽ-a
Poslije proglašenja stanja nesreće u kolovozu ove godine, u Zapadnohercegovačkoj županiji upravljanje akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara preuzeo je Županijski stožercivilne zaštite, koji donosi zapovijedi, kazao je za BIRN BiH Drago Martinović, ravnatelj Uprave civilne zaštite ove županije.
Županijski stožer civilne zaštite odluku je donio na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.
Iz Županijskog stožera su dva dana nakon odluke Federalnog ministarstva zdravstva priopćili da ta naredba ne vrijedi za područje Zapadnohercegovačke županije jer nakon proglašenja stanja nesreće u županiji “upravljanje akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara preuzeo je Županijski stožer civilne zaštite”.
Martinović je kazao da u trenutku postavljanja upita BIRN-a BiH, ne zna hoće li ikada biti donesena naredba o ograničenju kretanja građana u ovom kantonu.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva navode da Krizni štab donosi naredbe za teritorij Federacije u skladu s odlukom o proglašenju prestanka stanja nesreće i Pravilnikom o ustrojstvu i načinu rada Kriznog stožera ovog ministarstva.
Posebne izvanredne zaštitne mjere
Kako se dodaje, naredba donesena u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, gdje, između ostalog, stoji da radi zaštite stanovništva Federacije zbog različitih bolesti i sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, Federalno ministarstvo može narediti posebne izvanredne zaštitne mjere protiv tih bolesti, kao što je “zabrana kretanja stanovništva, odnosno ograničenje kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima”.
Republika Srpska (RS) je također uvodila policijski sat proljetos, na početku pandemije.
Okružni sud u Prijedoru donio je presudu kojom je utvrdio da Republički stožer za izvanredne situacije nije imao nadležnost za uvođenje policijskog sata zbog pandemije koronavirusa u periodu od ožujka do kraja svibnja jer nije državni organ, već operativno-stručno tijelo Vlade Republike Srpske. U ovom entitetu nakon te odluke nije ponovo uvođen policijski sat.
