Preda za Bljesak: U rezoluciji ne spominjemo federalizaciju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Samo ljudi u Bosni i Hercegovini znaju što je rješenja za njihovu zemlju, a politika bi trebala shvatiti da nije poligon za postizanje osobnih ciljeva, rekao je u intervjuu za Bljesak.info izvjestitelj Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda.

Rumunjski diplomat govorio je kako su u rezoluciji Europskog parlamenta navedeni vodiči za reforme, ali i to da se u rezoluciji ponavljaju neke svari od ranije. Govoreći o prosvjedima u svojoj zemlji, rekao je kako nas još uvijek koči mentalitet.

Bljesak.info: Izjavili ste kako je etnoizacija velika prepreka životu, ali i da su na prvom mjestu socio-ekonomske reforme. Nama u BiH se čini kako bez rješavanja etničkih pitanja, nema nikakvog drugog napretka. Što vi mislite o tome?

PREDA: Nisam siguran da svi tako vide stvari, inače ne biste imali prosvjede prije točno tri godine. Nisam uvjeren da je, kada morate brinuti kako ćete platiti stanarinu ili prehraniti obitelj, rješavanje etničkih pitanja prva stvar koja vam pada na pamet. Zato sada imamo obnovljeni pristup Europske unije, kako bi se fokusirali na socioekonomske reforme. Istovremeno, upozorio bih da se ne izjednačavaju političke reforme s rješavanjem etničkih pitanja. U konačnici, BiH će morati prevladati etničke podjele i izgraditi demokratsku, funkcionalnu i inkluzivnu državu, kako i stoji u rezoluciji Europskog parlamenta.

Bljesak.info: Kako natjerati političku elitu da uradi reforme iz Agende, a koje će im oduzeti trenutnu moć?

PREDA: Reforme koje sadrži Reformska agenda – socioekonomske reforme, reforme vladavine prava, pravosuđa i javne uprave – također su dogovorene u pisanoj Izjavi o opredjeljenju za EU integracije. Sve političke snage su se njome obvezale, postoji principijelno opredjeljenje na provođenje ovih reformi, a ta obveza treba biti ispoštovana i u praksi. Također se radi o njihovoj obvezi prema svojim glasačima. Građani ove zemlje, civilno društvo ih trebaju držati odgovornima. Ovaj pritisak ne može dolaziti samo izvana i, kako sam i nekoliko puta ranije izjavio, Bosni i Hercegovini je potreban novi način vođenja politike. Ovo znači da političari moraju više razmišljati o sebi kao o nekome tko se stara o javnom dobru, a ne kao nekome tko zastupa osobne interese. Ali da bi se to ostvarilo, potreban vam je funkcionalan i neovisan pravosudni sustav, potrebna vam je depolitizirana javna uprava bazirana na zaslugama, i potreban vam je sustav za borbu protiv korupcije koji je učinkovit i koji je u stanju da pokaže da nitko nije iznad zakona.

Bljesak.info: Poznato je da su uposleni u javnom sektoru vojska glasača vladajućih stranaka koje održavaju status quo, kako ih natjerati da provođenjem traženih reformi sijeku granu na kojoj sjede?

PREDA: Opće je poznata činjenica da vaša zemlja ima preobiman javni sektor, s jednom od najvećih razina zaposlenosti u javnom sektoru u istočnoj Europi. Reformska agenda, i sporazum s MMF-om, sadrže jasne upute kako se nositi s ovim problemima i ja se nadam da se tome ozbiljno pristupa. Smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru je sada dio strategije poboljšanja kvalitete javne potrošnje i promoviranja politika ekonomskog rasta. Postoje uistinu ukorijenjeni politički interesi u zapošljavanju u javnom sektoru. Opet, ono što je potrebno je promjena političkih praksi u zemlji! Političke stranke moraju shvatiti da, kada su na vlasti, moraju vladati imajući na umu javni interes, a ne samo slijediti uske interese svoje stranke ili izbornih kalkulacija. Po ovom pitanju također mora stizati pritisak unutar zemlje, od samih građana, od civilnog društva.

Bljesak.info: Je li federalizacija najbolje rješenje za BiH i kako komentirate već unaprijed odbijenu ideju federalizacije bošnjačkih stranaka?

PREDA: Mislim da nitko ne zna što je najbolje rješenje za BiH, osim ljudi u ovoj zemlji. U našoj rezoluciji, mi ne spominjemo federalizaciju, ali naglašavamo potrebu da se nastavi s političkim reformama koje će transformirati BiH u potpuno učinkovitu, inkluzivnu i funkcionalnu državu baziranu na vladavini prava, koja osigurava jednakost i demokratsko zastupanje svih njezinih konstitutivnih naroda i građana. I mi spominjemo, u istom 4. paragrafu, neke principe koji su već postojali u prošlogodišnjem tekstu, među kojima su federalizam, decentralizacija i legitimno zastupanje. Ovi principi se spominju samo kao mogući vodiči za reforme, ali je do političkih aktera u zemlji da postignu dogovor o ovome ili drugim rješenjima.

Bljesak.info: U posljednje vrijeme glasniji su nego inače zahtjevi Hrvata za izmjenama Izbornog zakona, ustavnim promjenama i preustrojem zemlje. Smatra li Europska unija da su zahtjevi Hrvata opravdani?

PREDA: Da, zaista je bilo pojačanih aktivnosti na ustavnim promjenama i reformi izbornog zakona koje su stizale od strane političkih snaga koje predstavljaju Hrvate u Bosni i Hercegovini. Prvobitno, ovo je bilo povezano s pitanjem provedbe presude u slučaju Sejdić i Finci, ali imam osjećaj da se sada ona sve manje veže za ovo pitanje. Smatram da su na razini EU saslušani argumenti koje predstavnici Hrvata u BiH pokušavaju naglasiti. No, također postoji i jasna svijest o činjenici da se mora očuvati stabilnost zemlje i da se moraju izbjeći dodatne podjele – posebno u ovom iznimno važnom trenutku kada se mora nastaviti provedba Reformske agende kako bi BiH imala stvarnu šansu da dobije status kandidata u skorijoj budućnosti.

Bljesak.info: I čelnik Delegacije EU u BiH, Lars Gunnar Wigemark komentirao je kako su u BiH nemogući prosvjedi poput onih u Rumunjskoj. Kako komentirate situaciju u Vašoj zemlji i što mislite o priličnoj inertnosti građana u BiH?

PREDA: Situacija u mojoj zemlji je veoma jednostavna: ljudi jednostavno više ne žele tolerirati krađu, laži i korupciju. Otkako se Rumunjska pridružila EU, došlo je do značajnog napretka u borbi protiv korupcije, ali trenutna vlada nas pokušava vratiti u mračna vremena kada je korupcija bila sveprisutna. Ljudi to jednostavno neće prihvatiti. Ne znam da li je riječ inertnost ovdje prikladna kada se govori o stavovima bh. javnosti. Mislim da nitko ne želi biti u situaciji u kojoj je izlaženje na ulice jedino rješenje. Ali, ključno pitanje je sljedeće: Nisam siguran da u BiH još postoji kritična masa ljudi koja ne želi više tolerirati korupciju. To je spor proces za koji je potrebna promjena mentaliteta i praksi, počevši od borbe protiv korupcije unutar političkih stranaka.