Predstavljena online karta neobilježenih mjesta stradanja u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tim “Obilježavanja neobilježenih mjesta stradanja” (ONMS) i Centar za nenasilnu akciju Sarajevo – Beograd (CNA) danas su predstavili novu internet stranicu s digitalnom memorijalizacijom i govorili o svojim aktivnostima obilježavanja mjesta stradanja kojima žele ukazati na zaboravljena, prešućena mjesta i patnje žrtava.

Stranica onms.nenasilje.org dokumentira do sada obilježena mjesta stradanja, daje kratke informacije o tim mjestima, fotografije mjesta nastale tijekom akcije obilježavanja, te mapu s ucrtanim točnim lokacijama gdje se neobilježena mjesta stradanja nalaze, prenosi BIRN.

Aktivnosti “Obilježavanja mjesta stradanja” je mirovna inicijativa koja od 2015. obilježava neobilježena mjesta stradanja u Bosni i Hercegovini. Tijekom pet godina djelovanja posjetili su, dokumentirali i obilježili 81 mjesto stradanja u BiH u vezi s periodom rata od 1992. do 1995. godine.

Aktivista Amer Delić iz tima ONMS-a kazao je da su kroz mirovni rad i različite kontakte sa žrtvama i veteranima došli do ideje za obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja. Prisjetio se primjera jedne osobe čiji je otac bio zatvoren na stadionu u Bugojnu i da ga je boljelo što nije mogao obići to mjesto.

“Došli smo na ideju da mjesta stradanja učinimo vidljivim i odlučili smo da formiramo mali tim. To je za mene pošten odnos prema prošlosti. Ima dosta ljudi koji su obespravljeni, mučeni, bacani u jame, i o tome se treba govoriti i uvrstiti u kulturu sjećanja”, rekao je Delić.

Potreban konstruktivan put

Dalmir Mišković iz ONMS-a je naveo da je našem društvu potreban konstruktivan put kulture sjećanja, “jer danas imamo destrukciju”. Kao primjer destrukcije naveo je kako je u logoru “Trnopolje” kod Prijedora podignut spomenik dobrovoljcima koji su tu držali straže.

“Imamo lokacije u kojima su ljudi ubijani, ne samo zatvoreni. Mi smo to podveli pod mjesta stradanja. Strah nas je, ali postoji potreba za to”, izjavio je Mišković.

Osnova njihovih izvora informacija su pravosnažne presude i sudski utvrđene činjenice, kazala je Tamara Zrnović iz ONMS-a, dodavši da neke informacije dobivaju i iz drugih izvora, od suradnika i medija, kao i društvenih mreža.

Istaknula je da kada prikupe određene informacije, odlaze na lokaciju mjesta stradanja, imaju sastanke s raznim udruženjima i lokalnom zajednicom te političarima.

“Reakcije ljudi su u početku bile loše, pune mržnje. I to je trajalo dok se nije stvorilo povjerenje. U posljednje dvije godine napravili smo jedno povjerenje, gdje nam se građani javljaju, govore da će nas odvesti na određena mjesta stradanja”, navela je Zrnović, koja je i predstavila njihovu novu web stranicu koja predstavlja digitalnu memorijalizaciju.

Obilježiti mjesta stradanja

Novinarka BIRN-a BiH koja je ranije izvještavala o memorijalizaciji, navela je da je jako važno da se govori o mjestima stradanja i da to treba da postane naš svakodnevni posao.

“Bitno je da se ta mjesta obilježe. Da se pokaže ljudima iz drugih zajednica šta se dešavalo. Ljudi će se početi zanimati da saznaju šta se desilo, i treba biti uporan u tome. Mi svoj posao nastavljamo, da radimo i istražujemo”, rekla je Grebo, dodavši da BIRN BiH ima jako dobru suradnju s ONMS-om.

Mirza Buljubašić, asistent na Fakultetu za kriminalistiku i kriminologiju i sigurnosne studije, kazao je da se studenti kroz obrazovni program upoznaju s elementima tranzicijske pravde, dok CNA to radi na društvenom nivou.

“Mislim da je prošlost istina za mrtve, a za nas žive je izdiferencirana po nacionalnom ključu. CNA radi inkluzivno i nastoji promovirati vrijednosti svih”, dodao je Buljubašić.

Današnjim skupom je moderirala Davorka Turk iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo – Beograd, koja je rekla da sve žrtve zaslužuju jednako poštovanje.