Prekinuti krug moći zlostavljača | Doneseni hitni odgovori na slučajeve rodno zasnovanog nasilja i femicida

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnjem sastanku ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Sevlida Hurtića s predstavnicama Upravnog odbora Sigurne mreže nevladinih organizacija doneseni su zaključci u skladu s preporukama za Bosnu i Hercegovine GREVIO odbora Vijeća Europe kao hitan odgovor na slučajeve rodno zasnovanog nasilja i femicida.

iz Ministarstva za ljudska prava BiH, istaknuli su kako tolerancija na rodno zasnovano nasilje prema ženama u bosansko – hercegovačkom društvu, kako u obitelji, na radnom mjestu, tako i u javnom prostoru, a naročito slučajevi femicida (najnoviji brutalni slučaj u Gradačcu), zahtijevaju urgentnost donošenja novih i provođenja postojećih pravnih propisa, a u skladu s Preporukama odbora Vijeća Europe za praćenje provedbe Istanbulske konvencije.

Preporuke Vijeća Europe su usvojene u junu 2022. godine, a na osnovu sveobuhvatnog uvida i analize eksperata Vijeća Europe u stupnju provedbe Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini. U skladu s preporukama, Bosna i Hercegovina je obvezna unaprijediti provedbu standarda Istanbulske konvencije, kako bi se dostigao potrebne razine usklađenosti s odredbama Istanbulske konvencije.

Istaknu li su kako je u ovom trenutku urgentna potreba fokusirati se na poboljšanje prevencije i zaštitu od najtežih oblika rodne diskriminacije i kršenja Istanbulske konvencije koji nose nesagledive i tragične posljedice, a to je nasilje nad ženama i djevojčicama i femicid.

Iz tog razloga su, na osnovu spomenutih Preporuka Vijeća Europe, pripremili sljedeće Zaključke koji pozivaju na hitnu i koordiniranu akciju svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, a u skladu s njihovim ustavnim i zakonskim nadležnostima:

Prekinuti krug moći zlostavljača

- Hitno donijeti propise i podzakonske akte kojim će se osugurati efikasna zaštita žrtava nasilja u skladu sa standardima Istanbulske konvencije, a naročito vezano za kaznenu politiku, da kazne i mjere koje se izriču za nasilje u obitelji i druge oblike nasilja nad ženama budu djelotvorne, srazmjerno i odvraćaju od činjenja djela.

- Policija, pravosuđe i centri za socijalni rad moraju poduzimati sve potrebne mjere kako bi se osigurala fizička sigurnost i psihičko blagostanje žrtava rodno zasnovanog nasilja i djece i prekinuti krug moći i zlostavljanja od strane počinitelja. Neophodno je jačati profesionalizam i objektivnost u postupanju, te kapacitirati centre za socijalni rad i policiju za efikasnije praćenje stanja i djelovanje u zajednicama, uz blisku suradnju s građanstvom i nevladinim sektorom.

- Policija i centri za socijalni rad uz podršku pravosuđa i drugih subjekata zaštite, obvezni su profesionalno, temeljito i dosljedno provoditi procjene rizika i upravljanje rizikom od rodno zasnovanog nasilja uzimajući u obzir sve faktore rizika (kao npr. ranija prijava nasilja, podnošenje zahtjeva za razvod i sl.). Neophodno je osigurati da se procjene rizika:

1. vrše sistematski i za djecu žrtve i svjedoke nasilja, uzimajući u obzir bilo koju prijetnju upućenu njima ili koje se odnose na njihovo udaljavanje iz nasilne zajednice;
2. vrše kontinuirano i da se ponavljaju u svim relevantnim fazama postupka;
3. uključuju sve aktere u krugu zaštite od nasilja (policija, socijalni rad, školstvo, zdravstvo, sigurne kuće i druge specijalizirane nevladine organizacije, itd.) i da predstavljaju središnji element koordiniranog „međusektorskog“ odgovora prevencije i zaštite;
4. da rezultiraju planom sigurnosti za žrtve koji će biti sveobuhvatan i provodiv.

- Osigurati pravni status, kao i dovoljno i kontinuirano financiranje iz javnih budžeta za sve oblike specijalizirana podrške i pomoći za žrtve nasilja, uključujući sigurne kuće, pravna i psihološka savjetovališta i SOS telefon.

- Osigurati standarde za postupanje i financiranje programâ za rad sa počiniteljima nasilja.

Propust u odgovoru institucija na nasilje

- S ciljem prevladavanja rodnih stereotipa i jačanja profesionalnih vještina, uvesti sistematičnu i obveznu obuku o svim oblicima nasilja prema ženama za relevantna stručne osobe koje rade sa žrtvama ili počiniteljima, a posebno za policiju, tužitelje ili suce, kao i za osoblje centara za socijalni rad i medicinsko osoblje, u skladu sa standardima Istanbulske konvencije. Kako bi se osigurali kontinuitet i održivost, obuka mora biti financirana iz budžeta i da ne bi ovisile od donatorskih sredstava.

- Svi subjekti zaštite (posebno, centri za socijalni rad, zdravstvo, policija i pravosuđe) treba da redovno i sistematično prikupljaju administrativne podatke za sve oblike nasilja nad ženama u svim fazama postupanja, klasificirane prema spolu i starosnoj dobi žrtve i počinitelja, oblika nasilja i odnosu između počinitelja i žrtve, za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. To je jedini način da se provede analiza, te da se jasno artikulira propust u odgovoru institucija na nasilje, koji se kontinuirano ponavlja kao najveći nedostatak u ostvarivanju prava žrtava.

- Umjesto da rodno zasnovano nasilje bude predmet medijskog interesiranja tek nakon događanja nekog teškog slučaja, mediji, a naročito javni servisi, treba da realiziraju dugoročne i kontinuirane programske sadržaje za podizanje svijesti stručne i šire javnosti o prevenciji i zaštiti žrtava od svih oblika rodno zasnovanog nasilja. Osim širenja znanja i prevladavanja stereotipa, cilj programskih sadržaja i kampanja nužno treba biti i promoviranje pitanja osobne i društvene odgovornosti u slučajevima nasilja nad ženama. Jednako važno, kampanje i podizanje svijesti moraju biti usmjerene i na žene koje su u riziku od diskriminacije, kako bi dobile informacije o njihovim pravima i uslugama podrške koje su im dostupne.

- Poboljšati sistem funkcioniranja i koordinacije postojećih koordinacionih tijela za praćenje provedbe Istanbulske konvencije na različitim razinama vlasti u BiH, kako bi se osigurala sveukupna koordinacija, standardi postupanja i razmjena informacija između tih tijela, tako da se poštuju standardi Istanbulske konvencije u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, a u bliskoj konsultaciji sa specijaliziranim nevladinim organizacijama i civilnim društvom.

- Sastav Odbora za praćenje i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu, kojeg je 2019. godine formiralo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, još uvijek je nepotpun, jer u njemu nema predstavnika Republike Srpske. Nužno je da se predstavnici iz Republike Srpske uključe u rad ovog odbora koji bi, između ostalog, trebao osigurati sveukupnu koordinaciju i razmjenu informacija između tijela na različitim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini.

- Krajnje je vrijeme da Bosna i Hercegovina, u cilju cjelovite i koordinirane provedbe Preporuka odbora Vijeća Europe za praćenje provedbe Istanbulske konvencije (GREVIO Komiteta), donese Akcijski plan za provedbu preporuka kojeg će implementirati sve razine vlasti u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima. U provedbi Akcijskog plana ključni partner organima vlasti su specijalizirane nevladine organizacije, a različiti projekti međunarodne asistencije su važna podrška realizaciji.