Prekinuti s Čovićem: Četiri stvari koje je Amerika zatražila od Dodika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Posljednja komunikacija zamjenika pomoćnika državnog tajnika SAD-a Hoyta Yeeja i veleposlanice Maureen Cormack s dužnosnicima RS predstavlja izravno kršenje osnovnog načela međunarodnog prava neuplitanje stranih vlada u unutarnje poslove suverenih zemalja i poštovanje njihove političke nezavisnosti" istaknuto je u memorandumu koji je američkim dužnosnicima uputila firma "Picard Kentz & Rowe", u svojstvu savjetnika Vlade RS u oblasti međunarodnog prava.

U memorandumu koji je Yeeju i Cormack upućen kao odgovor na zahtjeve koje su iznijeli i posljedice kojima su zaprijetili u komunikaciji s entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom i premijerkom RS Željkom Cvijanović, ističe se da je u toj komunikaciji prekršena i obveza koju diplomate imaju po osnovu Bečke konvencije o diplomatskim odnosima - "da se ne miješaju u unutarnje poslove države".

Četiri američka zahtjeva

U dopisu, koji je Yeeju i Cormack poslan 4. siječnja, podsjeća se da su Dodiku i Cvijanović upućena četiri zahtjeva, od kojih je prvi da se prekine rad s članom Predsjedništva BiH i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem na izradi zakonskih propisa s ciljem reformiranja Ustavnog suda BiH, kako je to uređeno Ustavom BiH, i zamjene stranih sudaca sucima iz BiH, piše Srna.

Drugi zahtjev je da se predsjednik RS odazove Tužiteljstvu BiH na razgovor u njihovim prostorijama, usprkos izraženoj spremnosti predsjednika da se razgovor obavi u RS-u, kao što je to bio slučaj ranije.

Treći zahtjev američkih diplomata je da se spriječi objavljivanje rezultata referenduma u "Službenom glasniku RS", usprkos činjenici da je objavljivanje rezultata zakonska obaveza.

Četvrti zahtjev je da se van snage stavi odredba deklaracije SNSD-a od 25. travnja 2015. godine, u kojoj se navodi da će SNSD na referendumu zatražiti mišljenje građana o tome RS treba li nastaviti postojanje u statusu entiteta BiH ako se ne provedu reforme s ciljem vraćanja ustavnih nadležnosti i strukture jamčene ugovorom po osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma.

Žalba Srpske

"Ovi zahtjevi američkih dužnosnika i pridružene prijetnje u slučaju njihovog neispunjavanja ne samo da su suprotni osnovnim načelima međunarodnog prava - da jedna strana vlada i njezine diplomate ni na koji način ne mogu da se upliću u poslove druge države, nego bi pristajanje na takve zahtjeve, o čemu detaljnije govorimo u daljem tekstu, primoralo predsjednika i premijera RS da prekrše dužnosti koje su preuzeli pod zakletvom, a to je: poštovanje Ustava i zakona RS i zaštita interesa RS i njenih građana", ističe se u dopisu koji je u posjedu Srne.

Kada je riječ o prvom zahtjevu - da se prekinu legitimna nastojanja da se reformira Ustavni sud BiH, u dopisu se napominje da Ustavni sud BiH mora biti reformiran ukoliko BiH želi postati suverena zemlja u punom smislu i napreduje na putu europskih integracija.

"Prisustvo stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH suprotno je suverenitetu BiH i demokraciji i podriva legitimitet Suda. Njegov legitimitet u velikoj mjeri je oslabljen i poznatim odsustvom neovisnosti Suda od političkog utjecaja, koji se često vrši na strane suce. Na privatnim sastancima, dužnosnici EU jasno su stavili do znanja da BiH ne može postati članica EU sve dok se u njenom Ustavnom sudu budu nalazile strane suce", navodi se u memorandumu.

Dodaje se da odredbe Ustava BiH ukazuju da je namjera strana bila da rad stranih sudacau Sudu bude samo privremena mjera, gdje se navodi da se suci moraju zamijeniti pet godina nakon donošenja novog zakona.

Zajednički napori Hrvata i Srba

"Dakle, zajednički napori vodećih srpskih i hrvatskih stranaka u BiH na provođenju nužnih reformi sasvim sigurno su zakoniti i treba ih potaći kao podršku sporazumu koji je postignut prilikom utvrđivanja Ustava. Ustavni sud sa stranim sucima oprečan je suverenosti i demokraciji. Prisustvo stranih sudacau Ustavnom sudu BiH nespojivo je sa suverenitetom BiH", upozorava se u dopisu.

Također, u memorandumu navode da "Ustavni sud BiH nema legitimitet", a da je legitimitet u javnosti najbitniji element svakog suda koji vrši sudsku reviziju.

"Bez tog legitimiteta, javnost neće prihvatiti sudske odluke kojima se poništava zakon koji su donijele demokratski izabrane institucije. Ustavni sud BiH imat će deficit legitimiteta sve dok se u njegovom sastavu nalaze suci koje - pored toga što nemaju demokratski legitimitet - nisu čak ni državljani BiH niti govore jezike zemlje. Što je još gore, nisu ih ni imenovale institucije BiH", navodi se u memorandumu.

U dopisu se dodaje da deficit legitimiteta Ustavnog suda BiH pogoršava njegova politička priroda, uključujući i "savezništvo trojice stranih sudaca i dvojice sudaca iz reda Bošnjaka, koji često nadglasavaju većinu državljana BiH u Sudu".

Savez Bošnjaka i stranaca

"Savez između stranih i bošnjačkih sudaca rezultirao je velikim brojem politički i pravno neutemeljenih odluka Ustavnog suda, koje su usvojene bez obzira na prigovore četvorice sudaca iz reda Hrvata i Srba", napominje se u dokumentu.

Naglašava se da "legitimitet Ustavnog suda BiH podriva odsustvo nezavisnosti stranih sudaca u odnosu na visokog predstavnika", a da je možda "najjasniji primjer prodornog uplitanja visokog predstavnika u rad Ustavnog suda njegova odluka da Sud ne smije, ni na koji način, da ospori nijednu njegovu odluku".

U dopisu američkim dužnosnicima se konstatira da svi srpski i hrvatski lideri podržavaju ukidanje funkcije stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH, a da "SDA odbija reformu Ustavnog suda i donošenje novog zakona zato što ne želi da raskine savez bivših čelnika SDA i stranih članova Suda koji ga kontroliraju".

"Reforma Ustavnog suda je od presudnog značaja ako BiH želi da postane država s punim suverenitetom i članica EU, a RS ima zakonsko pravo da se i dalje zalaže za takvu reformu sve do njenog usvajanja", istaknuto je u odgovoru dužosnika ovog entiteta na zahtjev američkih diplomata.

Dodikovo saslušanje u Tužiteljstvu

Kada je riječ o drugom zahtjevu - da se predsjednik RS odazove saslušanju u Tužiteljstvu BiH u Sarajevu, u dopisu se navodi da takav zahtjev bespotrebno podriva ustavom zaštićeni integritet institucije predsjednika entiteta i njegovu sigurnost.

Uz napomenu da je Dodik jasno rekao da je spreman da se odazove pozivu usprkos "lažnoj prirodi istrage", ali samo na teritoriji entiteta, te da ima ustavno pravo da to učini, a "njegov stav je više nego racionalan", u dopisu se podsjeća da je Dodik otišao u Sarajevo, gdje je bio saslušan, u želji da jasno demonstrira nepostojanje bilo kakvih osobnih motiva za izbjegavanje saslušanja i demantira izraženi stereotip da je cijela politička i pravna argumentacija RS o neodrživosti ovakvog modela postojanja i rada Suda i Tužiteljstva BiH zasnovana na želji da pojedinci izbjegnu procese.

Uz konstataciju da se ovom činjenicom de facto zatvara ovo pitanje iz razgovora s dužnosnicima američke Vlade, u dopisu se navodi da Dodik i dalje smatra da ne postoji ustavna osnova za njegovo saslušanje izvan Republike Srpske, kao ni ustavna osnova za Sud i Tužiteljstvo BiH na način kako te institucije sada postoje, te poziva da se reforma pravosuđa usuglasi s ciljem da se osigura poštovanje Ustava.

U dokumentu se podsjeća da je načelo da se predsjedniku RS mora omogućiti da obavlja svoje ustavne dužnosti, a postupci drugih vlasti, uključujući pravosuđe, moraju to uzeti u obzir čak i ako je riječ o istrazi navodnih nepravilnosti, poštovano, na primjer, tijekom istrage koju je Tužiteljstvo BiH vodilo u vezi s navodima Udruženja žrtava rata i njihovih obitelji - "Majke Srebrenice".

"U ovom slučaju, Dodik pristao je na saslušanje i ono je obavljeno 16. studenog 2016. godine u Banja Luci", navodi se u dopisu i ocjenjuje da ne postoji razlog zbog kojeg ovaj pristup nije mogao biti primijenjen i u posljednjem slučaju.

Nezakonita istraga zbog referenduma

U memorandumu se, također, upozorava da je "istraga protiv Dodika zbog referenduma materijalno nezakonita", jer predsjednik RS nije donio zakon o održavanju referenduma 25. rujna niti je mogao da održavanje referenduma zaustavi.

"Odluku o referendumu predložili su zastupnički klubovi svih srpskih stranaka u Narodnoj skupštini RS. Dakle, ni predsjednik ni Vlada Republike Srpske nisu pokrenuli inicijativu niti donijeli odluku", navodi se u dokumentu.

Što se tiče trećeg zahtjeva dužnosnika SAD-a - da entitetski predsjednik i premijer spriječe objavljivanje rezultata referenduma o Danu Republike u "Službenom glasniku" - on je upućen na pogrešnu adresu.

"Prvo, predsjednik i Vlada nemaju zakonske ovlasti da opstruiraju objavljivanje rezultata referenduma. Objavljivanje je stvar zakona RS u nadležnosti NSRS. Narodna skupština poštuje zakonske procedure za objavljivanje u 'Službenom glasniku", navodi se u dopisu.

Kao drugo i još važnije, ističe se u memorandumu, Republika Srpska ima pravo održati referendum i njegove rezultate objaviti u svom službenom glasniku.

"Referendum je već uspješno zaključen, a izabrani dužnosnici u Republici Srpskoj sada imaju mišljenje građana, koje će razmatrati prilikom utvrđivanja buduće politike i zakona", navodi se u dopisu i napominje da se referendum tiče pitanja od najvećeg značaja za građane Republike Srpske i sproveden je u skladu s pozitivnim propisima.

Slovo Daytona

Dodaje se da je objavljivanje rezultata referenduma u "Službenom glasniku" jednostavno posljednji od nekoliko koraka koje je Narodna skupština RS poduzela vodeći računa da referendum bude proveden u skladu s njezinim zakonima.

"SDA i njezini saveznici u međunarodnoj zajednici pokušali su da podignu tenzije iznoseći lažne navode da je referendum korak ka odcjepljenju Republike Srpske od BiH. U stvari, referendum se bavio usko postavljenim pitanjem datuma Dana RS i ničim više", podsjeća se u dokumentu.

Uz konstataciju da je referendum u potpunosti u skladu s Ustavom BiH i praksama demokratskih država u Europi i svijetu, te da "Daytonski sporazum ne sadrži nijednu odredbu koja bi se mogla tumačiti kao zabrana ili ograničavanje referenduma", u dopisu se napominje da su dužnosnici Republike Srpske u više navrata istakli da su uvjereni da BiH može biti uspješna ako se bude poštovala daytonska struktura.

Kada je riječ o četvrtom zahtjevu, koji se odnosi na promjenu platforme SNSD-a, u dopisu se navodi da Republika Srpska, kao strana Daytonskog sporazuma, ima pravo da ocjenjuje krše li druge strane ugovornice svoje obveze i tražiti pravni lijek i sredstva po osnovu međunarodnog prava, između ostalog i po osnovu Bečke konvencije o ugovornom pravu, te da platformu SNSD-a treba shvatiti upravo u ovom kontekstu.

"Republika Srpska se već godinama svesrdno zalaže za reforme kojima će se BiH i entitetima vratiti nadležnosti koje imaju po osnovu Ustava BiH, Aneksa 4. Daytonskog sporazuma. Neustavna centralizacija nadležnosti na nivou BiH je nasljeđe perioda kada je visoki predstavnik koristio samoizmišljena ovlaštenja i vladao putem odluka", naglašava se u dopisu.

Mirno razdruživanje s Federacijom

Dodaje se da je "uz neustavnost - i činjenicu da je izdejstvovana nezakonito", na osnovu odluke ili pod prisilom - centralizacija nadležnosti rezultirala neprihvatljivo neefikasnom upravom i razaranjem najvažnijih ustavnih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda BiH.

"Nažalost, bošnjačke stranke u BiH, često uz podršku visokog predstavnika i drugih članova međunarodne zajednice, pokazale su nefleksibilnost u obrani neustavnog i disfunkcionalnog statusa quo. Upravo je u ovom kontekstu SNSD usvojila deklaraciju od 25. travnja 2015. godine, u kojoj se navodi: Ako do kraja 2017. ne bude vidljivih procesa i mjerljivih rezultata uspostavljanja pozicija Republike Srpske u skladu s Aneksom 4. Daytonskog mirovnog sporazuma, Narodna skupština RS treba tijekom 2018. godine raspisati referendum o samostalnom statusu Republike Srpske", podsjeća se u dopisu.

Na osnovu rezultata referenduma, organi vlasti Republike Srpske, navodi se dalje, predložit će Federaciji BiH mirno razdruživanje i obostrano istovremeno priznanje, a na prostoru BiH, od samostalnih država koje bi bile formirane, uspostavila bi se unija država BiH s otvorenim granicama, slobodnim kretanjem ljudi i robe.

Strano uplitanje

"Dodik, koji je istovremeno i predsjednik SNSD-a, istaknuo je nakon usvajanja deklaracije da RS želi ostati u BiH, ali da se ustavom zaštićene nadležnosti Republike Srpske u sferi pravosuđa, financija i drugim oblastima moraju vratiti", napominje se u dokumentu.

Dodaje se da SNSD nije usamljena u tvrdnjama da je postojeće stanje u BiH neodrživo, te da je, na primjer, najveća hrvatska stranka u BiH - HDZ - nedavno pozvala na promjene na daljoj decentralizaciji postojeće strukture vlasti s ciljem zaštite prava konstitutivnih naroda BiH.

U zaključku memoranduma upućenog američkim dužnosnicima poručuje se da odnosi između stranih vlada i BiH i njezinih entiteta trebaju počivati na poštovanju međunarodnog prava, uključujući i osnovno načelo neuplitanja stranih vlada u unutarnje poslove suverenih zemalja.

"Republika Srpska i njeni dužnosnici kreću se u okviru svojih zakonskih prava da mijenjaju zakone RS i zakone na nivou BiH, u legalnim i demokratskim procesima, u nastojanjima da zaštite svoja prava kao strane Daytonskog mirovnog sporazuma, uključujući i Aneks 4, kojim je utvrđen Ustav BiH. Strano uplitanje u unutarnje poslove BiH podriva duh izgradnje konsenzusa i kompromisa, koji su nužni za trajan napredak u svakoj demokraciji - a naročito u višenacionalnoj državi kao što je BiH", zaključeno je u dopisu.