Prezentirana regionalna baza podataka osoba nestalih tijekom rata na području bivše Jugoslavije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) upriličila je, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, prezentaciju regionalne baze podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih uslijed oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije. Današnji događaj organiziran je povodom 10. prosinca - Međunarodnog dana ljudskih prava.

Javna verzija Baze omogućava obiteljima nestalih, medijima, istraživačima i javnosti da provjere postojeće evidencije te da na jednom mjestu imaju pristup transparentim i provjerenim podacima koji se tiču nestalih osoba.

Zamjenik veleposlanika Velike Britanije James Hamilton Harding kaže da Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, zajedno sa lokalnim institucijama i ICMP-om, godinama radi na pronalaženju preostalih 11.000 nestalih osoba u ovoj regiji. Smatra da je pitanje nestalih osoba prvenstveno pitanje ljudskih prava za porodice nestalih osoba, koje imaju pravo znati za sudbinu svojih nestalih, ali i za društvo u cijelini.

Pitanje ljudskih prava

''Ovdje smo danas da bismo prezentirali i razgovarali o bazi podataka nestalih osoba, a ovo je zaista i primjer kako se postkonfliktna društva mogu ujediniti da rade zajedno. Danas smo ovdje i da bismo pitanje ljudskih prava stavili u prvi plan, a uspostavljanje istine je od ključne važnosti za društvo u cjelini'', kazao je u izjavi za medije prije skupa.

Predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Saliha Đuderija ističe da je ta baza podataka važna zato što je Bosna i Hercegovina, u kontekstu regionalne saradnje, država koja ima najveći broj nestalih. Ima interes da, na osnovu toga, zapravo provodi proces traženja na regionalnoj osnovi.

''Nekoliko godina surađujemo kroz tu regionalnu bazu, pokazatelje i podatke iz Bosne i Hercegovine razmjenjujemo sa kolegama iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Tu je uključeno i Kosovo, u kontekstu pronalaženja identiteta koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine a moguće su nestali na prostoru drugih bivših republika Jugoslavije'', kazala je.

Precizira da ovih dana završavaju jedan predmet vezan za bh. državljanina, koji je nestao na području Hrvatske.

''I na osnovu naše zajedničke saradnje, i kroz regionalni program i regionalnu bazu, zapravo i verificiramo i sahranjujemo i identificiramo takve slučajeve na prostoru BiH'', kazala je.

108 osoba

Ona kaže da u Bazi podataka, kad se govori o Bosni i Hercegovini, ima 108 osoba za koje imaju indikativne podatke da su nestali na području bivših republika Jugoslavije.

''Najveći broj ih je nestao na području Srbije, dijelom Hrvatske, Crne Gore. Imamo čak i jedan u Sloveniji. Mislim i Makedoniju jer se naknadno pojave neke informacije koje na čudan način zapravo identificiraju da su neke osobe dospjele do nekih gradova i mjesta za koje mi, u startu kad obrađujemo predmet, ne znamo. U ovom momentu imamo 108 otvorenih predmeta za prostor regije. Imamo veći broj potraživanja odnosno prijavljenih nestanaka s područja Hrvatske i Srbije. Radi se uglavnom o osobama koje su dijelimično živjele i na području BiH i Hrvatske jer su i prije rata bile takve obitelji. I riječ je naravno o pripadnicima vojnih formacija koji su poginuli na prostoru BiH'', istaknula je.

Glasnogovornik ICMP-a Saša Kulukčija kaže da ta regionalna baza zapravo objedinjuje podatke svih tih zemalja i prva je baza ikada koja je urađena na nekom postkonfliktnom teritoriju gdje su različite zemlje zajedno kreirale jednu bazu podataka koja je dostupna javnosti.

''Dakle, ta javna baza je dostupna obiteljima nestalih, medijima, istraživačima gdje su svi javni podaci koji su verificirani i transparentni. To omogućava svima koji žele da provjere podatke. Naravno, porodice nestalih mogu da mijenjaju te podatke, mogu da daju nove informacije koje imaju ili da provjere već zadane informacije. Sistemom notifikacije domaće institucije dobivaju obavještenje o promjeni, koje verificiraju. To je saradnja između različitih domaćih institucija zaduženih za rješavanje pitanja nestalih osoba u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Srbiji, a nastala je zajedno sa ICMP-om u sklopu berlinskog procesa. Omogućava, čak i tamo gdje ne postoji ili su vrlo loši bilateralni odnosi između domaćih institucija, da putem te baze zajednički rade i u stvarnom vremenu dobiju podatke koji su vezani za rješavanje pitanja nestalih osoba. Omogućava i nominaciju novih slučajeva, kao i zatvaranje već postojećih slučajeva'', kazao je.

Zajednička baza 

Smatra da je važno da pitanje pronalaska nestalih i dalje ostane u fokusu javnosti kako bi obitelji pronašle smiraj, pravda bila zadovoljena i kako bi saznali sudbinu svojih nestalih osoba iz konflikta u bivšoj Jugoslaviji.

Zajednička baza podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih uslijed oružanih sukoba na teritoriju bivše Jugoslavije (Baza podataka) je kreirana u siječnju 2018. godine. ICMP je razvio prilagođeni softver za bazu podataka koji je popunjen podacima koje su dostavile domaće institucije, što je za rezultat imalo bazu podataka svih aktivnih slučajeva osoba nestalih na prostoru bivše Jugoslavije. U studenom 2022. godine pokrenuta je javna verzija Baze podataka kako bi se aktivno uključile porodice nestalih osoba. Ta verzija omogućuje obiteljima da provjere postojeće evidencije te da, dostavljanjem novih informacija, doprinesu radu domaćih institucijama koje vode proces traženja nestalih osoba.

Javnosti dostupna Baza podataka se može pretraživati po imenu, imenu oca, prezimenu i prijavljenom području nestanka. Korisnici mogu dostavljati povratne informacije o pojedinačnim slučajevima ili prijaviti nestalu osobu koja se još uvijek ne nalazi u Bazi podataka.