Prije 75 godina strijeljan vođa četnika Draža Mihailović

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Beogradu je prije 75 godina pogubljen četnički vođa Dragoljub Mihailović, poznat i kao Čiča Draža.

Nakon što su ga partizanske vlasti osudile zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima, strijeljan je 17. srpnja 1946. godine.

Smatra se kako je odgovoran za smrt više od 50 000 ljudi, uglavnom političkih protivnika.

Draža Mihailović je rođen u Ivanjici, Srbija, 26. travnja 1893. godine. Ostao je rano bez oba roditelja pa je brigu o njemu i dvije mlađe sestre preuzeo očev brat.

Nakon završetka četiri godine osnovne škole, Draža Mihailović upisuje se u prvi razred Treće Muzičke škole, a poslije završetka tri razreda upisuje se u Drugu beogradsku gimnaziju gdje završava sljedeća tri razreda. Draža Mihailović bio je uzoran đak, i završio je obje gimnazije s odličnim uspjehom.

Nakon završetka gimnazije 1910. g. Draža Mihailović pristupa 43. klasi Niže vojne akademije u Beogradu. Nakon šest mjeseci dobiva čin pitomca-kaplara, a dvije godine kasnije unaprijeđen je u čin pitomca-podnarednika.

Izbijanjem Balkanskih ratova u rujnu 1912., cijela 43. klasa prebačena je u bojišnicu. Poslije Kumanovske bitke, Draža Mihailović unaprijeđen je u čin narednika, a nakon bitke dodijeljena mu je srebrena medalja za hrabrost.

U borbi protiv Bugara 1913. g. biva ranjen. Nedugo poslije unaprijeđen u potpukovnika i dodijeljena mu je zlatna medalja za hrabrost. Poslije kratkog rata s Bugarima 1913., Draža Mihailović odlazi Beograd na daljnje školovanje.

Program stvaranja velike Srbije

Već u rujnu 1941. g. Mihailović je dostavio izbjegličkoj vladi u Londonu program četničkog pokreta tijekom i po završetku Drugog svjetskog rata.

Njegovi su ciljevi bili uistinu svirepi i genocidni:

* "omeđiti ‘de facto’ srpske zemlje i učiniti da u njima ostane samo srpski živalj."
* "u srpskoj jedinici kao naročito težak problem uzeti pitanje muslimana i po mogućnosti riješiti ga u ovoj fazi..."
* "izraditi plan za čišćenje ili pomjeranje seoskog stanovništva s ciljem homogenosti srpske državne zajednice."
* "posebno imati u vidu brzo i radikalno čišćenje gradova i njihovo popunjenje svježim srpskim elementom."

Nakon toga, 20. prosinca 1941. g. Draža Mihailović je podređenim zapovjednicima dao tzv. "Instrukcije" u kojima jasno iznosi plan stvaranja Velike Srbije zasnovane na ubijanju i protjerivanju nesrpskog stanovništva, naročito Hrvata i Muslimana.

*    “... Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etnički čistu i u granicama predratne Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srema, Banata i Bačke...”
*    “... Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nacionalnih elemenata...”
 *   “... Stvoriti neposredno zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i između Srbije i Slovenačke, čišćenjem Sandžaka od muslimanskog življa, a Bosne i Hercegovine od muslimanskog i katoličkog življa...”

Dalje se kao cilj navodi kažnjavanje svih ustaša i muslimana koji su krivci za "srpsku aprilsku katastrofu" (misli se na osnivanje NDH) te naseljavanje Crnogoraca na očišćene teritorije.

Dražini pokolji

Točan broj Muslimana, Hrvata i drugih nesrpskih žrtava koje su tijekom rata pogubili četnici nikad nije službeno utvrđen. Bosanskohercegovački povjesničar Šemso Tucaković je u svojoj knjizi Crimes Against Bosnian Muslims 1941-1945 procjenio da je od ukupnih oko 150 000 Muslimana pogubljenih tijekom rata, oko 100 000 ubijeno od strane četnika, pri čemu navodi imena oko 50 000 Muslimana za koje se pouzdano zna da su žrtve četnika.

Ugledni Vladimir Žerjavić je 1998. g. iznio približnu brojku od oko 29 000 muslumanskih i oko 15 000 hrvatskih žrtava, odnosno 32 000 Hrvata i 33 000 Muslimana. Zdravko Dizdar na temelju novih podataka, ali i uračunavajući još neistražene žrtve, navodi čak 200 000 Hrvata te 100 000 Muslimana koje su ubili četnici.

Neki od najtežih četničkih zločina u provođenju genocida nad Hrvatima i Muslimanima tijekom Drugog svjetskog rata su:

    * srpanj 1941., Bileća i Stolac - oko 1150 Hrvata i Muslimana
    * pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941. - 568 poimenice imenovanih žrtava i neodređen broj neidentificiranih Hrvata
    * pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941. - 62 hrvatske žrtve
    * pokolj u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941. g. - oko 240 pobijenih Hrvata
    * kolovoz 1941. g., Brkovci (istočna Hercegovina) - oko 300 Muslimana
    * kolovoz i rujan 1941. g., Boričevac (Lika) i Kulen Vakuf (Zapadna Bosna) - oko 2500 Hrvata i Muslimana
    * studeni 1941. g., kraj Donjeg Lapca - 44 Hrvata
    * prosinac 1941. i siječanj 1942. g., istočna Bosna: Foča i Goražde - oko 2050 odnosno 5000 uglavnom Muslimana, Srebrenica oko 1000, Vlasenica 2000 - 3000, Rogatica i Višegrad po oko 1000 Muslimana
   * kolovoz 1942. g., istočna Bosna i dio Sandžaka (uglavnom oko Foče) - oko 1000 Muslimana
   * kolovoz 1942. g., istočna Bosna (Ustikolina, Jahorina) - oko 2500 uglavnom Muslimana
   * rujan 1942. g., Foča - oko 2200 Muslimana
   * rujan 1942. g., Zabiokovlje - oko 160 Hrvata
   * listopad 1942. g., Mostar - oko 200 Hrvata i Muslimana
   * listopad 1942. g., Hercegovina (Prozor-Rama) - oko 1250 Hrvata i Muslimana
   * listopad 1942. g., Zagora - oko 240 Hrvata
   * veljača 1943. g., istočna Bosna i dio Sandžaka (Foča, Čajniče, Pljevlja) - oko 9200 Muslimana
   * siječanj i veljača 1943. g., Zagora (Kijevo, Vrlika, Otavice, Imotski) - 140 Hrvata
   * lipanj 1943. g., središnja Bosna - 42 Muslimana
   * veljača 1944. g., Zagora - 67 Hrvata
   * svibanj 1944. g., Goražde - oko 50 Muslimana
    do lipnja 1944. g., u okolici Rogatice - 4635 uglavnom Muslimana
   * listopad 1944. g., sjeveroistočna Bosna - 25 Hrvata
   * prosinac 1944. g., Vinodol (Bribir, Grižane, Tribalj) - 32 Hrvata
   * siječanj 1945. g., Bosna (Kladari, Carevac) - 27 Hrvatica

Brojni zločini koje su četnici počinili tijekom Drugog svjetskog rata počinjeni su izravno ili neizravno prema uputama dobivenim od vođe pokreta, Mihailovića. Podređeni zapovjednici redovito su Mihailoviću slali izvješća o broju ubijenih muškaraca i žena, katoličkih svećenika, muslimanskih imama, srušenih i spaljenih crkava, džamija i sela.

Ti zločini nisu bili stihijski i povremeni nego isplanirani s namjerom postizanja onih ciljeva koje je Draža Mihailović iznio u svojim "Instrukcijama". Većina tih zločina bila je dio provedbe genocida nad Muslimanima u Bosni i na Sandžaku te nad Hrvatima u dijelovima koji su trebali postati dijelom Velike Srbije.

Naročito su obilježja genocida imali brojni i sustavni zločini nad Hrvatima Dalmatinske zagore te istočne Like i zapadne Bosne, te nad Muslimanima istočne Bosne i Sandžaka. Ovo potonje se objašnjava s nastojanjem postizanja etnički čistih granica dotadašnje Srbije s Bosnom i Crnom Gorom.

Njemačka okupacija 1941. godine

Nakon njemačkog napada na Jugoslaviju Draža Mihailović izbjegava zarobljavanje u travanjskom ratu i sa grupom časnika i vojnika jugoslavenske kraljevske vojske probija sa na Ravnu Goru u Srbiji.

Ondje 8. svibnja osniva "Komandno mjesto" i ljudima pod svojim zapovjedništvom daje ime Četnički odredi jugoslovenske vojske. Počinje prikupljati pristaše na području Srbije i Crne Gore. U kolovozu 1941. od određenog broja uglednih ljudi, koji ga podržavaju, osniva Centralni nacionalni komitet. Tako nastaje Ravnogorski pokret, koji ima svoju vojnu i političku organizaciju.

Nastojao je oko sebe stvoriti pokret otpora Nijemcima koji bi u trenutku protuudara zapadnih saveznika protjerao okupatora. Isprva nije odobravao oružani otpor okupatoru nego radije naoružavanje i pripremanje za pogodni trenutak. 29. kolovoza sklapa tajni sporazum s Milanom Nedićem, predsjednikom kvislinške vlade (vidi članak Nedićeva Srbija).

Uspijeva doći do radio stanice, kojom uspostavlja vezu s Britancima i izbjegličkom vladom u Londonu. Predsjednik vlade Dušan Simović unapređuje ga 15. studenoga u čin generala.

Istovremeno na tlu Srbije i ostatka Jugoslavije nastaje Narodnooslobodilački pokret koji je potakla KPJ. S obzirom na isti cilj, otpor okupatoru i obnovu Jugoslavije, Draža Mihailović i Josip Broz Tito su se sastali 19. rujna u selu Struganik kraj Valjeva i 27. listopada u selu Brajići.

Na prvom sastanku bila je dogovorena labava suradnja partizanskih i četničkih jedinica, ali na oba je Draža odbio aktivnu borbu protiv okupatora. Na drugom sastanku je zatražio i dobio od Tita 500 pušaka i municiju za svoje četnike iz tvornice oružja u Užicu koju su partizani osposobili...

Opširnije na mrežnim stranicama Wikipedije.