Prijetnja od radikalizacije u BiH pod kontrolom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prijetnja od radikalizacije u Bosni i Hercegovini je pod kontrolom, dok su nefunkcioniranje zajedničkog odbora bh. i europskih parlamentaraca, nedostatak povjerenja između političara i građana te nespremnost BiH da adekvatno odgovori eventualnom velikom prilivu migranata, neka od pitanja koje BiH treba riješiti.

To su neki od zaključaka delegacije Poodbora za sigurnost i obranu (SEDE) Europskog parlamenta koju čine predsjedavajuća Anna Elzbieta Fotyga, Cristian Dan reda, Tonino Picula, Angel Dzhambazki i Bodil Valero.

Izaslanstvo danas završava trodnevnu posjetu BiH, a danas su se sastali s predstavnicima vlasti BiH i međunarodne zajednice s kojima su razgovarali o različitim aspektima sigurnosne situacije u BiH, implikacijama na regionalnu sigurnost, sigurnosnoj i obrambenoj politici BiH, ulozi EUFOR-ove operacije "Althea" i suradnji između EU i NATO-a u BiH.

Predsjedavajuća Anna Elzbieta Fotyga je na današnjoj pres-konferenciji istaknula da ovakve posjete Pododbora govore o visoko pozicioniranom pitanju zapadnog Balkana u njihovim programima, s posebnim fokusom na BiH.  

Picula je naglasio da se o nefunkcioniranju zajedničkog odbora bh. i europskih parlamentaraca razgovara još od 2015. godine te da se radi o pokušaju uspostavljanja tijela uobičajenog za odnose sa svim zemljama potencijalnim kandidatima za članstvo u EU.

''Iz Sarajeva odlazim ohrabren zato što smo dobili izvjesne informacije da će Parlamentarna skupština BiH i njeno nadležno tijelo pokušati još jednom staviti na agendu kompromisni prijedlog poslovnika o zajedničkom tijelu i pokušati ga izglasati'', kazao je.

Šef Delegacije Europske unije (EU) u BiH i specijalni predstavnik EU Lars-Gunnar Wigemark ocijenio je da je spomenuto nefunkcioniranje zajedničkog interparlamentarnog tijela zaista štetno za BiH, jer će Europski parlament odlučivati u konačnici o nekim budućim koracima i odnosima BiH sa EU.

''Europski parlament je glas građana EU. Ovakvi sastanci i informacije koje evropski parlamentarci dobivaju su važni koraci u procesu pridruživanja EU i ne treba zanemarivati ulogu europskog parlamenta u tome'', stav je Wigemarka.

Novinarima se obratila i Bodil Valero koja je kazala da se mora prevazići nedostatak povjerenja između političara i građana kako bi BiH imala dugotrajni mir.

''EU može pomoći na različite načine, ali najveći posao je na BiH građanima koji trebaju birati političare koji nisu korumpirani'', kazala je Valero.

Posebno je naglasila da, gledajući dugoročno, ukoliko u BiH ne bude unaprijeđen proces pomirenja, bit će teško osigurati dugotrajni mir koji svi iz EU priželjkuju za BiH.

Osvrnuvši se na pitanje migracijske krize u zemljama EU, Fotyga je kazala da nisu zatvorili granice za migrante već ih odlučili bolje zaštiti od ilegalnih imigranata. Dodala je da EU pruža najveću podršku u pogledu rješavanja migracija na terenu te da su najveći donator razvojne i humanitarne pomoći u čitavom svijetu.

Angel Dzhambazki je mišljenja da je potrebna nova politika za migracije te da zemlje EU trebaju zatvoriti vanjske granice kako bi ih zaštitili. On smatra da se trebaju naći drugi načini za rješavanje problema migracija, ne na teritoriji EU već na teritoriji Sjeverne Afrike, Afganistana ili na bilo kojem prostoru gdje se ti problemi javljaju.

Picula je kazao da nije ohrabren pripremom BiH za eventualni veliki priliv migranata, jer, kako mu je rečeno u BiH, trenutno nedostaje 500 graničnih policajaca te prihvatni centri za migrante.

''Također ne postoji veza između onih koji trebaju sredstva i onih koji su nadležni da tu pomoć odobre'', dodao je, napominjući da je Hrvatska spremna pomoći BiH u rješavanju ovog problema.

Na novinarsko pitanje gleda li se na BiH u EU kao na zemlju koja je prijetnja u pogledu radikalizma i terorizma, a uzimajući u obzir izjave zastupnice HDZ-a u Parlamentu EU Marijane Petir da se u BiH pojavljuje sve više mladih žena koje se pokrivaju hidžabom te muškaraca koji puštaju brade i klanjaju kako bi dobili stipendije iz arapskih zemalja, Picula je odgovorio da se ne želi osvrtati na interpretacije činjenica.

''Na njih ima pravo svaki političar i za njih odgovara. Ovo je preozbiljna tema i treba se držati činjenica'', smatra on.  

Ukazao je na to da su u BiH u pogledu radikalizma stvari pod kontrolom.

''Nadležne službe o tome moraju redovno obavještavati javnost i ja sam za to da se problem ne ignorira, ali mu se nikako ne treba davati dimenzija koju u stvarnom životu nema'', stav je Picule.

Poručio je da iz BiH odlaze ohrabreni odgovornim odnosom političara i nadležnih službi da se i taj problem eleminira kao tema za bilo kakve razgovore kada se procjenjuju sigurnosne prilike u BiH.

Predsjedavajuća Pododbora Fotyga napomenula je da postoji suglasnost između njihovih današnjih sugovornika u BiH da postoji prijetnja od radikalizacije i onih koji se vraćaju s ratišta iz Sirije, ali i ona je potvrdila da je ta prijetnja pod kontrolom.

Na tvrdnje novinara da na web stranici Europskog parlamenta postoji dokument, interni akt EU u kojem se govori o utjecaju Saudijske Arabije na zemlje zapadnog Balkana, Preda je podvukao da takav dokument, kao zvanični stav Europskog parlamenta o ovom pitanju ne postoji, već da se vjerojatno radi o studiji stručnjaka ili analizi.