Problematični trokut: Kako okrenuti zastavu BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako pravilno postaviti zastavu BiH?, pita se Al Jazeera u prilogu u kojem navodi kako se, u nedostatku pravila, državna zastava BiH ističe na način na koji neke institucije ili pojedinci misle da treba.

Iz Ureda visokog predstavnika, institucije koja je donijela odluku o državnoj zastavi, na molbu da daju tumačenje njezinog isticanja zastave rekli su kako je za to odgovorna država.

''U ovom je slučaju najbolje da se za odgovor obratite nadležnim državnim institucijama'', poručeno je Al Jazzerai iz OHR-a.

Zakon o zastavi bez okretanja 

Iz Parlamenta BiH kažu kako oni nisu tu da daju službena tumačenja, u ovom slučaju, kako pravilno postaviti državnu zastavu. Pozivaju se na Zakon o zastavi, no u njemu nije definirano kako pravilno postaviti zastavu. Upućuju na Sud BiH, koji je na molbu za tumačenje pravilnog isticanja zastave BiH objavio kratki odgovor.

''Sud Bosne i Hercegovine ne može Vam dati tumačenje ovog upita'', odgovoreno je iz Suda BiH.

Rješenje je, navodi Al Jazeera, da ovlašteni predlagači odnosno Vijeće ministara, svaki zastupnik u Parlamentu, oba doma, povjerenstva... trebaju podnijeti Prijedlog amandmana na Zakon o državnim obilježjima kojim bi se propisalo kako pravilno postaviti državnu zastavu. Nakon toga trebalo bi usvojiti dopunjeni zakon, odnosno izmjenu Zakona o državnim obilježjima u BiH, u čijem tekstu bi jasno bilo naznačeno postavljanje zastave.

Mile Srdić, autor obilježja Zenice, inžinjer koji se bavi proučavanjem zastava i grbova, kaže da je riješio ovaj problem, te poziva nadležne da ga primjene.

''Ono što je nedopustivo jeste položaj u kojem je prikaz naopako postavljene države! Upravo to imamo sada - kad se horizontalna zastava obori u vertikalan položaj'', kaže Srdić.

Što je žuti trokut?

Žuti trokut predstavlja zemljopisni izgled BiH. Zvijezde predstavljaju europsko okruženje i stremljenje BiH. Najčešći problem je u tome kako postaviti zastavu u vertikalni položaj.

''U nedostatku takve instrukcije primjenjuje se nepisano pravilo o obaranju horizontalne zastave u vertikalni položaj tako što se obori jarbol. Čak i bez takve instrukcije jasno je da je položaj jarbola najčešće ukoso i prema tome to "pravilo o obaranju jarbola" je i neizbježno. To nadalje znači da je dopušten i položaj zastave "na bok". I to doista vrijedi za mnogo zastava, mada se nikako ne može govoriti o obveznom pravilu'', kaže Serdić i ističe da postoje slučajevi gdje se propisuje posebna vertikalna zastava jer neke države strogo insistiraju na uspravnom položaju, recimo njihovog grba (najčešće zbog krune u njemu) a pogotovo ako je riječ o konturi države, što je upravo slučaj sa bh. zastavom.

''Neke države imaju instrukciju da se tako oborena zastava 'flipuje' radi podudaranja sadržaja u horizontalnom i vertikalnom položaju. Naprimjer zastava SAD-a - zvjezdice uvijek gore lijevo. Stoga, ako ćemo slijediti taj princip, odnosno podudaranje horizontalne i vertikalne zastave, bh. zastavu uopće nije teško ispravno postaviti u horizontalnom i vertikalnom položaju, jer naša zastava tehnički to omogućava bez potrebe da se prave posebna horizontalna i posebna vertikalna zastava'', rekao je i dodao kako sve to ne bi bilo toliko komplicirano da se ne radi o famoznom trokutu.

Stvari koje teško prolaze 

''Naime, kod nas je pravokutni istostranični trokut i kad se okrene samo za 90 stupnjeva izgleda kao naopačke postavljen. A on predstavlja konturu države. Da bi se to dogodilo mora se izdati nova jasna instrukcija o postavljanju zastave i, što je na kraju možda i najveći problem, to se mora ozakoniti, odnosno usvojiti na državnom parlamentu. Upravo tu ja vidim problem jer takve stvari teško prolaze. Da nije tako imali bismo himnu s tekstom'', kaže Srdić Al Jazeerai.

Pitanje državne zastave nije riješeno Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, navodi Al Jazeera podsjećajući kako su dugo politički predstavnici iznosili radikalno različite prijedloge zastave, oko čega se nisu mogli dogovoriti.

Početkom veljače 1998. godine, tadašnji visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp sam je donio odluku o zastavi BiH, a 2001. zakon je usvojio Parlament BiH. No, od tada, do danas, nije riješen problem kako pravilno istaknuti državnu bh. zastavu.