Proces pronalaska i identifikacije nestalih osoba diže se na višu razinu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Odgovarajući dokumenti za provedbu protokola o suradnji u procesu traženja nestalih osoba, danas su u Sarajevu potpisali predstavnici instituta za nestale osobe iz BiH, Srbije i Hrvatske. 

Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Nikola Perišić i predsjednik Povjerenstva za nestale osobe Vlade Republike Srbije Veljko Odalović potpisali su Radna pravila i procedure za realizaciju Protokola o suradnji u traženju nestalih osoba između Vlade Republike Srbije i Vijeća ministara BiH. 

Perišić je zatim zajedno s pomoćnikom ministra branitelja za nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske Stjepanom Sučićem, potpisao Pravila postupanja između Instituta za nestale osobe BiH i Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske za provedbu Protokola o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH. 

Nakon potpisivanja Perišić je istaknuo da ovi dokumenti daju novu dimenziju postojećoj suradnji, te da se čitav proces pronalaska i identifikacije nestalih osoba diže na višu razinu. 

''Ovim radnim pravilima i procedurama uređuje se postupak razmjene raspoloživih informacija i dokumentacije od značaja za rješavanja pitanja nestalih osoba kao i postupak utvrđivanja postojanja grobnica, procesa zajedničkih ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka, njihova primopredaja, izviđanja i zajedničkog obilježavanja i financiranja svih aktivnosti'', izjavio je.

Dodaje da proces dobiva institucionalni okvir kroz koji se jasno definiraju procedure i razmjene informacija, što će značajno ubrzati procedure traženja nestalih osoba. 

Pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Republike Hrvatske i predsjednik Vladinog povjerenstva za nestale osobe Stjepan Sučić navodi da je problem u suradnji između institut za nestale osobe tri zemlje predstavljalo nepostojanje pravnog okvira i što suradnja mora biti institucionalna, a da bi se to dogodilo potrebno je imati potpisane protokole o suradnji i pravila o postupanju. 

Ističe da se pitanje nestalih osoba treba gledati kroz humanitarni karakter, a ne kroz kontekst svih ostalih otvorenih pitanja između Hrvatske, BiH i Srbije, te da u praksi, uglavnom zbog političkih pitanja, mnogo toga ne funkcionira iako su pitanja na papiru riješena.

''Ne možete staviti pelješki most i nestale osobe u isti kontekst. Mi se bavimo humanitarnim pitanjem, a politiku treba pitati zašto se tek danas ovi sporazumi potpisuju, iako su sukobi okončani 1995. godine'', rekao je Sučić.

Dodao je da osjeća odgovornost prema članovima obitelji nestalih osoba koje imaju pravo saznati istinu i pravo na informacije, zbog čega zamjera što danas nitko od njih nije bio pozvan, dok su s druge strane pozvani predstavnici međunarodnih organizacija i "neke ekselencije". 

Predsjednik Povjerenstva za nestale osobe Vlade Republike Srbije Veljko Odalović navodi da je Republika Srbija od 91. do 95. godine na svojoj teritoriji pronašla 481 grobno mjesto tada nepoznatih osoba koja su riječnim tokovima Save i Dunava donesena na teritoriju ove zemlje.

''Do sada smo uspjeli identificirati oko 300 tijela, a oko 157 tijela smo predali BiH. Razmjenjujemo informacije s BiH, ali imamo i određene zahtjeve, pogotovo kada su u pitanju naši državljani kojih je trenutno u BiH 97, a to su mahom vojnici koji su stradali u tuzlanskoj i sarajevskoj koloni. Naša suradnja traje već duže vrijeme, a mi smo ovim protokolom samo uredili tu oblast'', naglašava Odalović.  

Dodaje da ogroman izazov predstavlja identifikacija velikog broja posmrtnih ostataka koja do sada nisu uspješno identificirana iako su obitelji nestalih dale krv za analizu, te da će institucije bez dotoka novih informacija o lokacijama nestalih osoba "udariti u zid". 

''Na tome ćemo kroz regionalni projekt zajedno raditi. Fale nam nove informacije gdje da tražimo. Posebnu pažnju tužiteljstva trebaju posvetiti pronalasku informacija gdje se nalaze grobnice i da nas odmah o tome obavijeste. Izvjesno je da na teritoriji naših država žive ljudi koji imaju informacije o zločinima koji su počinjeni i o mjestima sahranjivanja. To mora biti predmet naših tužiteljstava koja rade istrage. Mi smo otvorili anonimne linije putem kojih ti ljudi imaju mogućnost da proslijede informacije i pomognu u rješavanju ovog humanitarnog pitanja'', zaključio je Odalović.