Pročitajte mjere o izbjeglicama koje su usvojene u Bruxellesu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predstavnici Albanije, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Slovenije dogovorili su se na sastanku u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu, da poboljšaju suradnju, intenziviraju konsultacije između država duž balkanske rute, i već od ponedjeljka poduzmu konkretne mjere u vezi s izbjegličkom krizom, priopćio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker na konferenciji za novinare.

Predsjednik EK Jean-Claude Juncker rekao je da države pogođene krizom ne bi trebale samo pričati jedna o drugoj, već i jedna s drugom.

"Susjedi bi trebali da raditi zajedno, a ne jedni protiv drugih. Izbjeglice duž balkanske rute treba tretirati na human način, kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa u Europi. Zadovoljan sam što smo se danas usuglasili u vezi s planom od 17 točaka koji podrazumijeva pragmatične mjere kako ljudi ne bi bili ostavljeni da se sami brinu za sebe na kiši i hladnoći", rekao je Juncker.

Lideri EU i zapadnog Balkana, kako je priopćeno iz Komisije, konkretno su se dogovorili o sljedećim mjerama:

1. Uspostavljanje kontaktnih točaka u roku od 24 sata kako bi se omogućila dnevna razmjena informacija i koordinacija u cilju kontroliranog i ravnometnog kretanja ljudi duž balkanske rute.

2. Dostavljanje procijene potreba za pomoć od Europske unije u roku od 24 sata.

3. Ograničavanje sporednih kretanja - Izbjeglice i migrante ne treba premještati na granicu druge zemlje regije bez prethodnog informiranja susjedne države.

4. Povećavanje kapaciteta kako bi se osigurali privremeni smještaj, hrana i sanitarno-zdravstvena zaštita.

5. Grčka treba uvećati prihvatne kapacitete za 30.000 mjesta do kraja godine, dok bi UNHCR trebalo osigurati bar još 20.000 mjesta u toj zemlji, što je preduvjet da bi plan hitne relokacije izbjeglica funkcionirao. Očekuje se financijska pomoć za Grčku i UNHCR.

6. Suradnja s UNHCR-om koji će podržavati povećanje prihvatnih kapaciteta za 50.000 mjesta u zemljama duž balkanske rute.

7. Suradnja s međunarodnim financijskim institucijama, poput Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Banke Vijeća Europe, koje su spremne financijski podržati zemlje duž balkanske rute.

8. Osiguravanje punih kapaciteta za registraciju dolazaka, uz maksimalnu upotrebu biometrijskih podataka.

9. Razmjena informacija o tijekovima i broju izbjeglica i, ukoliko je potrebno, informacija o svim pristiglim izbjeglicama i migrantima na teritoriji jedne države.

10. Suradnja s agencijama EU kako bi se uspostavila spomenuta razmjena informacija.

11. Pojačavanje nacionalnih i koordiniranih napora kako bi se migranti kojima nije potrebna međunarodna zaštita vratili u zemlje porijekla u suradnji s Frontexom.

12. Suradnja s Europskom komisijom i Frontexom kako bi se ubrzala praktična suradnja u vezi sa readmisijom u treće zemlje, naročito sa Afganistanom, Bangladešom i Pakistanom. Komisija treba raditina implementaciji postojećih ugovora o readmisiji i početi raditi na novim sporazumima o readmisiji s relevantnim državama.

13. Povećanje napora u zaštiti granica, uključujući: finaliziranje i implementaciju akcionog plana EU i Turske; iskorištavanje potencijala ugovora o readmisiji između EU i Turske; ojačavanje pomorske operacije Posejdon u Grčkoj; pojačavanje Frontexove podrške na granici Bugarske i Turske; jačanje granične suradnje Grčke i Makedonije uz podršku UNHCR-a; Grčka, Makedonija i Albanija moraju da pojačaju upravljanje vanjskom granicom, uz Frontexovu podršku registraciji u Grčkoj; suradnja s Frontexom u nadzoru prelazaka srbijansko-hrvatske granice, uz registraciju i uzimanje otisaka prstiju; slanje 400 policajaca u Sloveniju u roku od nedjelju dana; jačanje Frontexove mreže za procjenu rizika na zapadnom Balkanu kroz intenzivno slanje izvještaja svih država; upotreba RABIT mehanizma gdje za to ima potrebe.

14. Odbijanje ulaska građanima trećih zemalja koji ne potvrde želju da zatraže međunarodnu zaštitu.

15. Jačanje akcija protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, uz podršku Europola, Frontexa i Interpola.

16. Korištenje svih mogućih sredstava komunikacije kako bi se izbjeglice i migranti informirali o svojim pravima i obavezama, a naročito o posljedicama odbijanja da se registriraju, ostave otiske prstiju ili odbiju zatražiti zaštitu tamo gdje se trenutno nalaze.

17. Nadzor provođenja ovih mjera na tjednoj bazi. Komisija će uspostaviti koordinaciju za nacionalnim točkama komunikacije.