Pročitajte tekst Rezolucije o Srebrenici

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U nacrtu rezolucije Velike Britanije o Srebrenici, čiji tekst u utorak objavljuju beogradske Politika i Novosti, osuđuje se svako poricanje genocida u Srebrenici, a članice UN se pozivaju da budućim generacijama "usade lekcije" iz prošlosti, odnosno apelira na države da lekcije o ovakvim zločinima uđu u školske udžbenike.

Rezoluciju o Srebrenici bi na prijedlog Velike Britanije 7. srpnja, četiri dana prije obilježavanja 20-godišnjice zločina u Srebrenici, trebalo usvojiti Vijeće sigurnosti UN-a.
Politika izdvaja kako se nacrtu rezolucije, koji ima četiri strane, 35 puta spominje riječ genocid, a samo tri puta pomirenje, prenose Nezavisne novine.

U uvodnom dijelu se podsjeća da je Haaški tribunal u presudi generalu Radislavu Krtstiću 19. travnja 2004. konstatirao da se u Srebrenici dogodio genocid i da je istu kvalifikaciju za zločine u Srebrenici dao i Međunarodni sud pravde 26. veljače 2007. Navodi se i da su "desetine tisuća žena, djevojaka, muškaraca i dječaka žrtve seksualnog nasilja tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini, uključujući i Srebrenicu".

Novosti iz uvodnog dijela izdvajaju da se 35 puta spominje riječ genocid, kao i stavove o više desetina tisuća seksualno zlostavljanih, te da ''o stradalim Srbima nema ni slova, samo načelno suosjećanje sa svim žrtvama''.

Oba beogradska dnevnika prenijela su u cjelini nacrt rezolucije koji sadrži 13 točaka.

1. Najoštrije se osuđuje genocid, sva kršenja ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava.

2. Najoštrije se osuđuje genocid u Srebrenici.

3. Osuđuje se svako poricanje ovog genocida.

4. Izražava se suosjećanje za žrtve na svim stranama u sukobu u Bosni i Hercegovini, kao i za njihove obitelji, i poziva države članice da nastave osiguravati pravdu i dugoročnu podršku preživjelima, uključujući po potrebi one koji su bili žrtve seksualnog nasilja.

5. Poziva države da spriječe genocid i druge ozbiljne zločine i da se bore protiv njih i potvrđuje stavove završnog dokumenta svjetskog summita iz 2005. godine i odgovornosti za zaštitu stanovništva od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti.

6. Poziva države koje još nisu ratificirale Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida ili joj pristupile da im to bude pitanje visokog prioriteta. Gdje je to potrebno, treba da usvoje zakon u nacionalnoj skupštini kako bi ispunili svoje obveze iz te konvencije.

7. Pozdravlja napore na provođenju istrage i procesuiranju optuženih za genocid u Srebrenici, poziva sve države da surađuju s Haaškim tribunalom, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene tribunale i Sudom BiH i traži od tribunala da završi svoj rad što je brže moguće.

8. Naglašava suštinski značaj pomirenja koje je zasnovano na dijalogu, prihvaćanju djela iz prošlosti svih strana u sukobu i posvećanosti pravdi i podršci žrtvama, kao osnovi za jačanje sigurnosti, strabilnosti i prospreriteta, kao u BiH tako i u široj regiji. U tom cilju pozdravlja nedavni sporazum parlamenta i političkih lidera BiH o ambicioznom programu reformi, koji uključuje posvećenost mjerama da se ubrza proces pomirenja.

9. Poziva države članice da razviju obrazovne programe koji će budućim generacijama usaditi lekcije koje su izvučene iz prošlih genocida, ratnih zločina, etničkih čišćenja i zločina protiv čovječnosti u cilju sprečavanja da se ponove.

10. Potiče države članice da razmotre određivanje kontakt osoba koje bi se bavile prevencijom zločina i odgovorom na zločine, redovno se sastajale i koordinirale korake, dijeleći s drugim državama članicama i relevantnim regionalnim i subregionalnim mehanizmima najbolju praksu brzog odgovora i sprječavanja masovnih zločina.

11. Potvrđuje značaj lekcije o neuspjehu da se spriječi genocid u Srebrenici, kao što je navedeno u izvještaju glavnog tajnika u skladu s rezolucijom Generalne skupštine 53/35, i odlučuje da rano i efikasno djeluje kako bi se spriječilo ponavljanje takve tragedije i u tu svrhu iskoristi sva raspoloživa sredstva.

12. Prima k znaju da kršenja ljudskih prava ili zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava, uključujući i one koje se odnose na seksualno i rodno zasnovano nasilje, mogu biti rani pokazatelj mogućnosti genocida i u tom smislu pozdravlja napore UN da poboljša svoj kolektivni odgovor na buduća kršenja ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava.

13. Zahtijeva od glavnog tajnika da osigura veću suradnju između postojećih mehanizama za sprečavanje genocida i drugih teških međunarodnih zločina kroz rano upozoravanje, kako bi se pomoglo u otrkivanju, procjeni i reagiranju na izvore napetosti i tačke rizika ili identifikaciji ranjivih populacija, i potiče glavnog tajnika da nastavi Vijeću sigurnosti predočavati informacije i analize za koje vjeruje da mogu doprinijeti sprječavanju genocida.