Proslava Oluje: Kninska tvrđava dobila spomenik Tuđmanu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Središnja proslava 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluje", Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dana hrvatskih branitelja održala se u nazočnosti državnog vrha u srijedu u prijepodnevnim satima na Kninskoj tvrđavi podizanjem hrvatske državne zastave i otkrivanjem spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.

Pročitana su povijesnica o organiziranju i ciljevima "Oluje" te imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u toj akciji, u kojoj je, početkom kolovoza 1995., oslobođeno 10.400 metara četvornih kilometara ili oko 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.

Spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Tuđmanu postavljen je na najvišem dijelu Kninske tvrđave u neposrednoj blizini jarbola na kojem je podignuta hrvatska državna zastava, na mjestu gdje je prije 20 godina, podizanjem hrvatske državne zastave, označen završetak Oluje, a Tuđman je tom prigodom rekao "Imamo Hrvatsku". Ta njegova poruka upisana je u postolje njegova spomenika na Kninskoj tvrđavi.

Brončani spomenik na Kninskoj tvrđavi prvom hrvatskom predsjedniku visok je 2,3 metra, težak je 500 kilograma, a izrađen je u ljevaonici "Ujević" u Zagrebu. Autor spomenika je Mirko Vuce. Izgradnja spomenika stajala je oko 600 tisuća kuna i plaćena je iz kninskog gradskog proračuna.

Spomenik su otkrili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i sin prvog hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman.

Hrvatsku su državnu zastavu na kninskoj tvrđavi podignuli bivši pripadnici 7. gardijske brigade Hrvatske vojske Jasmin Hadžić, Mario Bilač i Edvard Baltić. Hadžić se, prije 20 godna, po završetku Oluje popeo na jarbol na Kninskoj tvrđavi i skinuo zastavu tzv. Republike Srpske krajine.

Nakon podizanja hrvatske državne zastave na Tvrđavi, iznad Knina su preletjela dva MIG-a.

Kninska crkvena zvona oglasila su se jutros u 9,43 sati, točno u vrijeme kada su 5. kolovoza 1995. hrvatske snage ušle u Knin označivši završetak oslobodilačke akcije Oluja. Uoči središnje svečanosti na Kninskoj trđavi pušteno je 20 golubova u znak sjećanja na poginule i nestale u toj oslobodilačkoj akciji, klapa HRM-a Sveti Juraj otpjevala je pjesmu Stina pradidova.

U povodu 20. obljetnice Oluje ispaljeno je 20 počasnih plotuna iz topničkog oružja, a svečanost je uveličala i grupa aviona "Krila Oluje", sa šest zrakoplova u 15 minutnom aktobatskom programu iznad Knina i Kninske tvrđave.

Svečanosti na Kninskoj tvrđavi nazočili su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanović, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general Drago Lovrić, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ministar obrane Ante Kotromanović, ministar branitelja Predrag Matić, ministar financija Boris Lalovac, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, ministar gospodartstva Ivan Vrdoljak, ministar uprave Arsen Bauk, ministar rada i mirovinskog sustava, ministar turizma Darko Lorencin, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, ministar zdravlja Siniša Varga, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar i ministar kulture Berislav Šipuš.

Također, nazočan je bio predsjedatelj predsjedništva BiH Dragan Čović te predstavnici Udruge "Majke Srebrenice".

Svečanosti su nazočili predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, umirovljeni general Ante Gotovina, predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić , hrvatski nogometni izbornik Niko Kovač i drugi.

Podizanju hrvastke državne zastave i otkrivanju spomenika prvom hrvatskom predsjedniku na Kninskoj trđavi prethodilo je otkrivanje muzeja Oluja 95.

U jutarnjim satima upriličena je tradicionalna budnica kninskim ulicama.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvorila je muzej "Oluja '95" u Kninu te čestitala Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 20. obljetnicu vojno redarstvene akcije Oluja.

"Narod koji ima svoju povijest ne može se izbrisati s lica zemlje kao što su to neki pokušali", rekla je hrvatska predsjednica koja je naglasila kako je posebno ponosna na hrvatske branitelje, na sve one koji su dali svoje živote, zdravlje, mladost za hrvatsku Domovinu. Sjećamo se, kaže, svih poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, branitelja i civilnih žrtava, djece i njihovih obitelji.

"Knin, Oluja i hrvatski branitelji nisu samo dio slavne, moderne hrvatske povijesti, nego su i živa baština, vrijednost na kojoj se i danas 20 godina nakon Oluje, temelji suvremene Republika Hrvatska", rekla je predsjednica.

Ocijenila je da Muzej daje realan, dokumentiran, stručno i znanstveno argumentiran pregled događaja koji su predhodili borbu za slobodu, sliku o Domovinskom ratu i samu operaciju Oluja.

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić u srijedu se, sa mise u Kninu, upitao kako je moguće danas optuživati Hrvatsku za protjerivanje, odnosno etničko čišćenje s obzirom da su Hrvati i nesrpsko stanovništvo 1991. bili protjerani, a mnogi i pogubljeni.

"Kako je moguće da danas netko optužuje Hrvatsku za protjerivanje, nazvano etničkim čišćenjem, kada su upravo Hrvati i pripadnici nesrpskog stanovništva s tog okupiranog područja bili u jesen 1991. godine protjerani, morali ostaviti svoja ognjišta i sve što su imali, a mnogi su među njima bili i pogubljeni", upitao je zagrebački nadbiskup na misi u kninskoj Crkvi Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta.

"Nažalost, bilo je nakon vojno-redarstvene akcije i slučajeva pljačkanja i paljenja srpskih kuća, bilo je i žrtava. Zbog toga treba žaliti. Danas se s ljudskim i kršćanskim pijetetom spominjemo svih žrtava rata devedesetih godina prošloga stoljeća na hrvatskim prostorima, a kao vjernici molimo pokoj njihovim dušama", rekao je.