Gdje su prosvjedi u BiH? Lajkamo žute prsluke i živimo prodanu slobodu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Žuti prsluci' digli su Francusku na noge zbog najave o poskupljenju goriva, a u Bosni i Hercegovini se najaktivniji prosvjedi  događaju na društvenim mrežama.

U Francuskoj je sve počelo kao prosvjed organiziran preko društvenih mreža koji je izazvao veliku političku krizu, a srž nezadovoljstva prosvjednika leži u percipiranom rastu razlike između bogatih elita i prosječnih građana koji sve teže spajaju kraj s krajem te osjećaju da se reforme u zemlji provode u korist bogatih, a na štetu siromašnih. Francuski problemi itekako sliče problemima u BiH, osim što su u ovoj maloj državi problemi i nameti veći, a minimalne plaće manje od najmanjih.

U svijetu nemoguće u BiH moguće

Ali kod nas je moguće ono što je u drugim zemljama teško zamislivo, rekao je Marin Bago predsjednik Udruge Futura, udruge za poboljšanje kvalitete života.

''Društvene mreže su se pokazale kao odličan alat za formiranje i komunikaciju, dijeljenje sadržaja. Međutim, sve se drugo događa na terenu, odnosno ne događa. Kod nas neće biti nikakvih promjena dok se ne promijeni sklop, prvo u glavama onda na terenu. Problem je što su ljudi prodali slobodu za radno mjesto i lažni komfor ili je založili unaprijed (nadaju se zaposlenju). Možemo pridodati tomu našu sveopću nepismenost i onda bude vrlo jasno zbog čega se nalazimo u ovakvoj situaciji'', kazao je Bago.

Psiholog Srđan Puhalo smatra da ne znamo koristiti društvene mreže na pravi način, ako imamo za cilj napraviti promjenu.

Nema revolucije na društvenim mrežama

U ranijem intervjuu za Bljesak.info Puhalo je rekao kako ne možemo napraviti revoluciju u društvu sjedeći za računalom i očekivati da će se s tisuću lajkova promijeniti vlast.

''Još jedan od krivaca je naša demokratska nekultura, odnosno, nepostojanje građanske svijesti za akciju, a druga stvar zavisi od toga što mi očekujemo od društvenih mreža. Bosna i Hercegovina, odnosno Balkan, nikad nisu bili poznati kao društveno aktivan teritorij. Tako da, lajk, odnosno društvene mreže, nisu krivci zato što smo mi pasivni'', smatra Puhalo.

Puhalo smatra kako ne možemo napraviti revoluciju u društvu sjedeći za računalom i očekivati da će se s tisuću lajkova promijeniti vlast.

''Još jedan od krivaca naša demokratska nekultura, odnosno, nepostojanje građanske svijesti za akciju, a druga stvar zavisi od toga što mi očekujemo od društvenih mreža. Bosna i Hercegovina, odnosno Balkan, nikad nisu bili poznati kao društveno aktivan teritorij. Tako da, lajk, odnosno društvene mreže, nisu krivci zato što smo mi pasivni'',  zaključuje Puhalo.

Povezati politiku s cijenom

Bago smatra da za neke veće promjene prvo moramo razumjeti problem i osjećati ga svojim, tek onda ga je moguće riješiti.

''Ako nismo u stanju povezati politiku sa cijenom kruha, goriva, energije, obrazovnih i zdravstvenih usluga, kako ćemo se buniti? A nismo. Niti o tome učimo u školama. Niti dobivamo kvalitetne informacije iz medija, a kada ih dobijemo često ih nismo u stanju analizirati. Ne treba biti negativno nastrojen prema tome, mi zaista trebamo promjene. Prije svega u poštivanju naših zakona koji su dobri, ne smijemo zaboraviti da institucije nemaju alternativu'', kaže Bago dodajući da iz njih treba izbaciti loš utjecaj loših ljudi.

''Prije svega mislim na kapacitete i sposobnosti upravljanja, poštivanja zakona. To je naš ključni problem. Mostar bi bio najuređeniji grad u regiji kada bi se poštivali zakoni iz komunalnih djelatnosti. Imali bismo odličnu prevenciju i zdravstvenu zaštitu kada bi poštivali odlični zakoni u zdravstvu. Jednostavno, treba krenuti u smjene ljudi koji nisu dorasli poslu, prije svega poštivati načelo izvrsnosti. To je utkano u naše zakone, ali i ljudske i vjerske. Dakle, nismo mi toliko složeno društvo samo trebamo ispoštovati svoje zakone. Tako ćemo ostvariti svoja prava u raznim oblastima, a onda će se, naizgled teško rješivi politički problemi  sami od sebe riješiti'', zaključio je Bago.

Inače, valja podsjetiti da je gorivo u BiH poskupjelo već pet puta u ovoj godini, a jedan pokušaj bunta građana koji je počeo ovo ljeto, brzo je ugašen novčanim kaznama.

Tada su bile blokirane prometnice Sarajeva, Banje Luke, Tuzle i drugih središta, na području Hercegovine prosvjedi su 'malo zakasnili', te je prometnice u Mostaru blokirao Saralija.

Inače, valja istaknuti da Bosna i Hercegovina ima slobodno formiranje cijena goriva, pa tako distributeri i benzinske crpke u posljednje vrijeme, slobodno, svako malo povisuju tu cijenu. Simbolično je to povećanje od po pet feninga, ali nije i beznačajno.

Poskupljenje goriva, poskupljenje svega

Kako je za 'Oslobođenje' ranije  kazala Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora, kao posljedica poskupljenja goriva već je poskupjelo brašno, a samim tim i kruh će biti skuplji.

''Poskupljenje goriva izravno utječe i na poskupljenje svih životnih namirnica, pogotovo u BiH, gdje uvozimo 90 posto svega i zbog toga nas očekuje lančana reakcija poskupljenja. Ovo nije dobra priča za potrošače, posebno za veliki broj onih građana koji žive na rubu egzistencije, ali, nažalost, mi ne možemo očekivati da nas netko od toga zaštiti. Sve države imaju neki socijalni dio dokle može ići cijena goriva, kod nas se to ne događa jer je već na pojedinim crpkama cijena goriva dostigla 2,50 KM, a znamo da i u zemljama daleko bogatijim od nas imamo mnogo niže cijene. Ono što je realnost jeste da će do kraja ove godine i početkom sljedeće doći do poskupljenja brojnih namirnica'', kazala je Marić.

Najveće poskupljenje od 1. veljače Najveće poskupljenje nafte i naftnih derivata nametnuto je bh. građanima 1. veljače kada je počela primjena novousvojenog Zakona o trošarinama, kada su cijene povećane do 25 pfeninga po litru.

Novčanik ne podnosi

Cijena goriva trenutno je skoro kao u Njemačkoj, što je apsurd, naše gospodarstvo i naši građani teško to mogu podnositi, rekao nam je ranije Bago.

''Ljudi moraju znati da je iznos cijene za gorivo upola manji, ono što kreira cijenu na crpkama je dodavanje iznosa za akcize. Akcize su namjenska potrošnja, gradnja autocesta, magistralnih i lokalnih cesta itd. Od 2009. do kraja 2017. građani su platili oko osam milijardi maraka za te namjene. Podsjećam, cijena koridora Vc iznosi oko tri milijarde. Po ovoj računici BiH je mogla imati dvije, pa čak i tri autoceste, i da se vozimo besplatno, jer smo već platili njihovu izgradnju. Međutim, nemamo ništa. Osnovna zadaća politike je izgradnja infrastrukture i kreiranje pozitivnog ambijenta. Infrastrukturu nemamo iako smo je platili, a ambijent nam je zatrovaniji iz dana u dan. Umjesto autocesta i cesta, hranimo uhljebe, plaćamo glasačko tijelo, pravimo od naše djece nacionaliste i kokuze. Da bi stanje bilo gore, još uzimamo kredite za izgradnju cesta koje smo već platitli i na taj način se dodatno zadužujemo'', pojasnio je Bago.

Dok cijene goriva i životnih potrepština rastu, nezaposlenost se povećava, a obitelji masovno odlaze, građanipodržavaju bunt i prosvjed 'dignutim palacom gore'.