Pustoš u Podveležju: Stanovnici se ne vraćaju, djece nema....

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Do rata je u Podveležju živjelo 3.200 stanovnika. Tada je u selima podveleškog platoa: Dobrč, Gornje Gnojnice, Podvelež, Banjdo, Kružanj, Kokorina, sa zaseocima Šipovac, Kričanji, Polje te brojnim drugim, a koja su pripadala mostarskoj općini te Žulja i Rabina koja su bila pripojena Nevesinju, život cvjetao.

Brda su se bijeljela od ovaca, uz njih su travu pasle i krave, a Podvelešci su bili znani i kao vrsni uzgajivači konja. Poznati su bili podveleški sir i meso, piše Dnevni avaz.

Škola, koja i danas, kao i prije rata, nosi naziv ''Omer Maksumić'', bila je puna učenika. Predratna generacija brojala ih je oko 500, a godinama ranije bilo ih je i do 1.000 djece, priča direktor škole Faruk Gosto.

Danas je ta škola, suvremeno, moderno zdanje, obnovljeno nakon rata, prava slika života u Podveležju. Jer, iz desetak sela jedva su se skupila 32 učenika. U prvom razredu ih je petero, u osmom samo jedan učenik.

''Rat je učinio svoje. Iako je, uglavnom, sav stambeni fond obnovljen, sela su skoro pusta. Uglavnom, mladih je sve manje, pretežno su stariji. Ima sela u kojima živi svega troje-četvero ljudi. Nakon rata mnogi su napravili kuće u Mostaru i prigradskim naseljima. Male su šanse za veći povratak, već godinama. Stočarstvom se rijetko tko bavi, nema poticaja, mada ima nekoliko slučajeva, uglavnom mladih, koji imaju farme krava ili uzgajaju ovce'', priča Gosto.

Od 12 nastavnika nijedan ne živi u Podveležju, osim tehničkog osoblja. Mjesto gdje je škola je centar sela. Tu su mjesni ured, pošta i ambulanta, koja radi, kaže Gosto, utorkom i petkom. Ostalim danima, ako se neko razboli, prisiljen je na vožnju do Mostara.

Devastiran je i pogon nekadašnje Pamučne industrije 'Đuro Salaj', u kojoj je kruh zarađivalo 50 žena. Bilo je nekih inicijativa, govori Gosto, da se to preuredi u stanicu za otkup mlijeka ili ljekovitog bilja kojeg na tom području u izobilju ima, ali sve je ostalo na priči, kaže on.

Na stotine obnovljenih kuća danas služe kao vikendice. Podvelešku pustoš oslikava i činjenica da se probe Kulturno-umjetničkog društva, umjesto u Podveležju, održavaju u školi u mostarskom naselju Šehovina.

Inače, Bosna i Hercegovina neslavni je rekorder među zemljama regije kada je riječ o opustošenim naseljima, onima u kojima više ne živi baš nijedan stanovnik. Takvih je sela, kako potvrđuju i podaci s popisa stanovništva, čak 300. Osim toga, alarmantan je i podatak da u 1.486 sela živi manje od deset stanovnika, iako su nekada imala na stotine seljana