Reakcije na presudu: Nitko nije zadovoljan

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Presuda Međunarodnog suda pravde u Haagu po uzajamnim tužbama za genocid Srbije i Hrvatske nije ispunila očekivanja Srbije ali ipak, predstavlja ohrabrujući korak jer je od najviše pravne instance UN potvrđeni masovni zločini hrvatskih snaga nad Srbima'', rekao je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.

Rekao je kako presuda nije ispunila srbijanska očekivanja ''posebno u dijelu koji se odnosi na odgovornost Hrvatske". Inače, Nikolić je, kako navodi Srna, novinarima objavio stav ''u svoje i u ime premijera Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika''.

S druge strane, odlazeći hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je kako nije zadovoljan konačnim ishodom suđenja, ali da je pripremanjem tužbe odrađen dug prema žrtvama rata.

Josipović, koji je i sam sudjelovao u pripremi tužbe, rekao je kako reperkusije na hrvatsku budućnost neće biti negativne i da su skinuti i navodi o genocidnosti akcije "Oluja".

"Kada je riječ o odnosima sa Srbijom, vjerojatno će sada biti podignute strasti u medijima, komentari na nezadovoljstvo i zadovoljstvo presudom. Nijedna garnitura ne može odustati od traženja nestalih, a s druge strane, postoji i odgovornost svih država da procesuiraju ratne zločine", zaključio je Josipović.

Izabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović priopćila je da nije zadovoljna presudom, ali je uvažava.

''Iz obrazloženja presude jasno je tko je bio agresor, a tko žrtva'', navodi se u priopćenju Grabar-Kitarović.

Predsjednik Vlade Hrvatske Zoran Milanović izjavio je kako nije zadovoljan odbijanjem hrvatske tužbe, ali je zadovoljan odbijanjem srpske protutužbe.

Milanović je rekao kako odluku suda treba poštovati i da je hrvatska strana učinila sve što je bilo moguće u posljednjih 15 godina.

"Prošlo je više od 20 godina od ratnih stradanja, Hrvatska je u EU i ima priliku da gradi svoju budućnost u tom smjeru. Srbiji, u tom pogledu, želimo sve najbolje, ali ne odustajemo od pitanja nestalih i povratka kulturnog blaga", kaže Milanović.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je 90-tih godina prošlog stoljeća nad Srbima u Hrvatskoj počinjen genocid.

Po njegovim riječima, Srbi su nestali s ogromnog prostora koji danas čini Republiku Hrvatsku i o tome svjedoče povijesne, populacijske, imovinske i druge činjenice.

"A da ne govorimo o činjenici vezanoj za Drugi svjetski rat i nikada presuđenog, nikada vođenog postupka vezanog za logor Jasenovac, gdje je pobijen ogroman broj Srba i gdje su gotovo čitavi prostori ispražnjeni i u današnjoj Republici Srpskoj i u Hrvatskoj, kako bi se pobio jedan narod", rekao je Dodik.

Ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić rekla je da, iako Hrvatska nije dokazala genocid, to ne znači da zločina nije bilo, a ''počinili su ih Jugoslavenska narodna armija i paravojske iz Srbije''.

Iako nije dokazan genocid kao ''svjesna namjera uništenja grupe u cijelosti', rekla je, "to ne znači da nije bilo rata i zločina".

"Svi zločini koje je sud razmatrao dogodili su se u Hrvatskoj, netko je napao Hrvatsku i počeo rat u Hrvatskoj, a za to su navedeni ostaci JNA i paravojne snage iz Srbije", rekla je Pusić. "Sve se dogodilo na teritoriju Republike Hrvatske, u agresiji na Hrvatsku", dodala je.

 

Šef srbijanskog pravnog tima Saša Obradović ocijenio je da je ishod postupka pred Međunarodnim sudom pravde očekivan, a da se o operaciji Oluja više ne može govoriti kao o zakonitoj vojnoj akciji hrvatskih snaga.

"Slučaj je završen, postupak koji je trajao 15 godina ostao je za nama, njegov ishod je onakav kakav smo očekivali. Hrvatska tužba nema svoj osnovu u pravu, to je sud danas zaključio", rekao je Obradović za Tanjug.

Za srbijansku protutužbu Obradović je rekao da je ona ispunila svoj dvojaki cilj.

"S jedne strane, pojačali smo našu obranu, s druge strane predstavili smo Međunarodnom sudu pravde, i on je to danas konstatirao, da su zločini tijekom operacije Oluja izvršeni. O operaciji Oluja više se ne može govoriti kao o zakonitoj vojnoj akciji s ciljem oslobođenja određenih teritorija", zaključio je Obradović. 

Hrvatski povjesničar Hrvoje Klasić ističe kako je pravni tim Hrvatske dobio nekoliko "packi" pred Međunarodnim sudom pravde, jer je koristio "neprovjereni dokazni materijal" i tužio za genocid državu koju nije mogao tužiti.

''To što je napravio hrvatski pravni tim ispalo je krajnje neozbiljno. Nevjerojatno je da nisu znali koju zemlju mogu tužiti, jer Srbija u to vrijeme nije postojala kao međunarodno priznata država'', rekao je Klasić i dodao kako je pravni tim Hrvatske skupo plaćen i da je takvu stvar morao znati, pa je sve ispalo krajnje neozbiljno.

Politički analitičar Đorđe Vukadinović izjavio je Srni kako odbacivanje tužbe i protutužbe za genocid Hrvatske i Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu nije iznenađenje, naglasivši kako će tom presudom hrvatska javnost biti više razočarana i da "neće doći do resetiranja odnosa dvije države".

Vukadinović, koji je glavni urednik časopisa "Nova srpska politička misao", rekao je kako je ovakva presuda bila očekivana i da neće predstavljati neko iznenađenje, niti razočarenje za vlasti u Beogradu i Zagrebu.

''Srpska javnost je, uglavnom, navikla na loše vesti iz Haaga, bilo da je riječ o Haaškom tribunalu ili o Međunarodnom sudu pravde, za razliku od hrvatske javnosti, koja će biti više razočarana, zato što su navikli da promatraju Srbe kao krivce", rekao je Vukadinović.

Goran Šimić, doktor pravnih znanosti, stručnjak u oblasti kaznenog prava i tranzicijske pravde, izjavio je za Fenu kako su presude očekivane ako se ima u vidu tužba BiH protiv Srbije, ali i da je vrijednost u tome što je konstatirano da su zločini postojali, da ih je bilo mnogo i da su bili sustavni, odnosno da su ih počinili Jugoslovenska narodna armija i hrvatska vojska.

''To sad otvara pitanje šta države (Srbija i Hrvatska) mogu učiniti nakon ovoga'', naglašava Šimić.

Po njegovom mišljenju, mogu izvesti pred sudove one koji su odgovorni za zločine te razmisliti o različitim izvansudskim mehanizmima za pravičnu nadoknadu žrtvama.

Podsjećamo, Hrvatska je tadašnju SR Jugoslaviju tužila 1999. godine, a Srbija je protutužbu podnijela 2009. godine. Suđenje je počelo u ožujku prošle godine, a pravni stručnjaci su svoje argumente iznijeli tijekom saslušanja koja su trajala više od mjesec dana.

Sudac Trindade: Hrvatska je žestoko napadnuta

Brazilski sudac Antonio Augusto Cancadi Trindade, koji je uz hrvatskog suca Budislava Vukasa prilikom izricanja presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) u utorak u Den Haagu glasovao protiv odbacivanja hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid, u izdvojenom mišljenju naveo je da se u Hrvatskoj, sudeći po razmjerima sustavnog razaranja, zapravo nije radilo o ratu, već o izloženosti žestokom napadu.

"Dokazi predočeni na sudu, koji se tiču prije spomenutog raširenog i sustavnog obrasca uništenja, pokazuju da se u oružanim sukobima u Hrvatskoj nije u stvari radilo o ratu već prije o pokolju", ističe sudac Trindade u svom izdvojenom mišljenju.

Brazilski sudac podsjeća na rašireni i sustavni obrazac uništenja, "dobro utvrđen na izlaganjima pred Sudom", koji obuhvaća neselektivne napade na civilno stanovništvo s velikim brojem ubojstava, mučenja i premlaćivanja, sustavno protjerivanja iz domova i masovni egzodus, te silovanja i ostale oblike seksualnog nasilja. Također, ukazuje i na postojanje sustavnog obrasca glede nestalih osoba.

"Prisilni nestanak ljudi predstavlja trajno kršenje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava s destruktivnim učincima i svjedoči proširenju pojma žrtava, jer se ne tiče samo nestalih već i njihovih bližnjih koji ne znaju gdje su završili", smatra Trindade.

"Gore spomenuta teška kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava predstavljaju kršenja 'jus cogens' i podrazumijeva odgovornost države te poziv na odštetu žrtvama", dodaje brazilski sudac.

Govoreći o kršenjima ljudskih prava velikih razmjera u Hrvatskoj, Trindade se u izdvojenom mišljenju poziva na izvješća bivšeg UN-ovog Povjerenstva za ljudska prava (1992-1993) i izvješća Povjerenstva stručnjaka Vijeća sigurnosti UN-a (1993-1994).

Što se tiče nadležnosti suda za događaje u Hrvatskoj počinjene prije 27. travnja 1992., Trindade smatra da se krivnja ne može prebacivati na "državu koja je prestala postajati".

"Postoji nastavak politike i prakse u razdoblju počinjenja djela od 1991. nadalje", tvrdi Trindade i pojašnjava da "u zaštiti ljudi koju nudi Ženevska konvencija i situaciji raspada države u vremenu nasilja, ne može biti prekida, i to onda kada je ta zaštita najpotrebnija".

Trindade je također izrazio žaljenje, posebice iz perspektive žrtava, zbog "odugovlačenja procesa bez presedana", podsjećajući da je hrvatska tužba podignuta prije 16 godina.
"Paradoksalno, što su teža kršenja ljudskih prava čini se da je dugotrajnije i teže postići pravdu", zaključuje Trindade.

Pupovac: Odluka ICJ-a očekivana

Zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac izjavio je u utorak kako je odluka Međunarodnog suda u Haagu (ICJ) o odbacivanju i hrvatske i srbijanske tužbe za genocid bila očekivana, u skladu s poznatim činjenicama i međunarodnim normama koje se tiču sankcioniranja zločina genocida.

"Svi oni koji su očekivali više ili drugačije - ili nisu priznavali te činjenice ili nisu poznavali međunarodno pravo kojim se sudi za zločin genocida", rekao je Pupovac Hini nakon što je Međunarodni sud pravde odbacio tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid u ratu devedesetih godina, kao i protutužbu Srbije protiv Hrvatske.

Puhovski: Samo desničari razočarani odlukom u Haagu

"Nemam što biti zadovoljan s ovom odlukom Suda. Žao mi je što smo izgubili 16 godina, umjesto da tražimo nestale, sudimo za ratne zločine i da novac upotrijebimo za one kojima je potreban, a ne na dokazivanje nedokazivog", rekao je Pupovac.

Za političkog analitičara Žarka Puhovskog odluka Međunarodnog suda o tužbi i protutužbi Hrvatske i Srbije za genocid je očekivana. Po njegovim riječima, presudu su političari i stručnjaci u Hrvatskoj propratili s razumijevanjem, a desničari s razočaranjem.

"Već više od šest godina govorim da je takva odluka manje-više jedina koja se mogla očekivati i nisam bio ni iz daleka jedini koji je to tvrdio. To je nešto što se moralo očekivati i pokazalo se da vodstva Srbije i Hrvatske nisu bila u stanju nikako da se iz toga izvuku", rekao je Puhovski Tanjugu.

Puhovski, koji je i profesor na zagrebačkom sveučilištu, poručio je da su jedino desničari i ljudi iz Vukovara, ali i oni koji se smatraju žrtvama, takvu odluku dočekali s razočaranjem.

Na pitanje može li se sada očekivati da dvije zemlje konačno "zakopaju ratne sjekire", Puhovski napominje da mu se čini da od prvog dana tužbe nisu bitno utjecale na srpsko-hrvatske odnose.