bolesnici ne kriminalci
Religijski fundamentalizam je mentalna bolest
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Religijski fundamentalizam bi uskoro mogao biti tretiran kao mentalna bolest, kazala je Kathleen Taylor, neurologinja sa Sveučilišta u Oxford, prenosi N1.
Neurologinja smatra da se radikalizacija ideologije više ne može gledati kao osobno uvjerenje, ili odabir, nego ga treba staviti u kategoriju oboljenja. Nova otkrića neurologije kažu da svi oblici ekstremizma, odnosno svi ljudi koji teže k tome, više ne bi trebali biti tretirani kao kriminalci, nego kao bolesnici.
"Ljudi koji su indoktrinirani u kultove, ili su uključeni u neki nastran sustav vjerovanja ne mogu biti promatrani kao da su to uradili na osnovu vlastite volje. To moramo prestati gledati na taj način, nego ih treba okarakterizirati i definirati kao mentalno oboljele osobe", izjavila je Taylor za londonski The Times.
Ona priznaje da termin "fundamentalist" može koštati mnogo, te da u svom prijedlogu ne misli samo na radikalne islamiste, nego u ovaj termin treba uključiti i roditelje kojima je OK da tuku svoju djecu, iako je to jako štetno
Ponejnom mišljenju, ljudi nisu ni svjesni koliko problema mogu prouzrokovati takvim ponašanjem.
Huffington post s druge strane kaže da u ovakvim tvrdnjama treba biti jako oprezan, budući da mogu nastati brojne moralno-etičke komplikacije.
Na primjer, moralno-etičke dimenzija predvidljive tendencije djelovanja na rješavanje problema leži u tome da kada nekome damo oznaku da je fundamentalist, često zaboravljamo činjenicu da fundamentalizam leži u nama samima.
Termin fundamentalist ne smije biti samo rezerviran za poklonike ekstremnog oblika islama, nego ti termini mogu ležati i u kapitalističkim, komunističkim krugovima.
"Mi svi mijenjamo svoja vjerovanja, utječemo na druge ljude, kao što i oni utječu na nas. Svi gledamo reklame na TV-u, učimo na iskustvima. Ispiranje mozga je ekstreman oblik svega navedenog. To je nasilna psihološka tortura", kazala je.
Ispiranje mozga, kaže Taylor, nije suptilna verzija uvjeravanja nekoga u nešto što inače ne bi mislili, to je socijalni fenomen koji moramo prihvatiti danas.
''Kao socijalne "životinje" svi smo žrtve ispiranja mozga čiji su efekti u korelaciji s nemogućnošću da "mislimo van kutije", kaže Taylor.
Inače, Taylor je ranije bila optuživana da je napisala knjigu o ekstremizmu i fundamentalizmu 2006. godine, a njen naslov "Brainwashing: The Science of Thought Control" je zapravo posvećena tehnikama ispiranja mozga, koje lideri kultova (ma kakvi bili) koriste da privuku žrtve.