Revizija javnog sektora u BiH neiskorišteni potencijal

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stupanj realizacije preporuka kao najvažnijeg segmenta iz izvještaja o reviziji poslovanja u javnom sektoru značajan je problem u Bosni i Hercegovini, priopćili su Centri civilnih inicijativa (CCI) u okviru jedne od njihovih analiza.

Raspon nerealiziranih revizorskih preporuka kreće od 25 posto u Republici Srpskoj, 43 posto u Federaciji BiH, do 55 posto na razini BiH. Istovremeno, države s visokom demokratijom bilježe stopu od svega desetak posto nerealiziranih preporuka revizije javnog sektora.

Javnost u BiH nije upoznata s aktivnostima koje nadležna tužiteljstva poduzimaju po revizorskim nalazima jer godišnji izvještaji o tome nisu dostupni javnosti.

Izvještaji o reviziji poslovanja, s preporukama koji se javno objavljuju, trebalo bi da budu polazna točka za revidirane institucije, parlamente i tužiteljstvu u cilju sprečavanja negativnih posljedica po javne financije i javna dobra, ali postojeći zakoni o reviziji u BiH nisu usuglašeni. Ne garantiraju harmonično i uspješno djelovanje, razvoj institucija i profesije eksterne revizije, pa su nužne izmjene zakona i dodatna harmonizacija, ističe također CCI.

Nedovoljno kadra

Institucije za reviziju javnog sektora u BiH generalno su nedovoljno popunjene kadrovski.

Od 287 sistematiziranih mjesta, popunjeno je svega 190, odnosno 66 posto. Najbolje je popunjen najkasnije formirani Ured za reviziju javne uprave i institucija u Brčko Distriktu (87 posto), zatim Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske (86 posto) te Ured za reviziju institucija BiH (69 posto). Najlošiju kadrovsku popunjenost ima Ured za reviziju institucija FBiH (48 posto), a glavni uzrok je nedovoljan proračunski novac.

Ovakav odnos vlasti i nedovoljna popuna kapaciteta jedan su od razloga što je u periodu 2013.-2015. godina pokriven tek manji dio od potencijalnog obima posla. Po zakonu, državni i entitetski revizori bi trebali kontrolirati javnu potrošnju i poslovanje oko 2.400 javnih institucija i javnih poduzeća, a u razdoblju 2013.-2015. godina, objavili su ukupno tek 573 izvještaja o financijskom poslovanju - citat je iz priopćenja CCI-ja.

U dvije trećine javnih poduzeća čiji je vlasnik Vlada FBiH nije provedena financijska revizija nijednom u protekle tri godine. CCI kao poseban problem ističe da su mnoga od poduzeća, za koja revizori nisu prepoznali razlog da ih uvrste u plan financijske revizije tijekom razdoblja 2013.-2015. godina, danas u predstečajnoj fazi ili već u stečaju.

U Republici Srpskoj su revizori dali još manje značaja praćenju financijskog poslovanja javnih poduzeća. U protekle tri godine, revidirano je poslovanje tek šest posto poduzeća, a u 2013. godini nije bilo nijedne revizije za više od 200 javnih poduzeća, ocijenio je CCI.

Slično je i s revizijom općinskih proračuna, pa lokalne vlasti mogu raditi čitav mandat a da ne dospiju pod lupu revizorske službe. U Republici Srpskoj se prosječno godišnje analizira financijsko poslovanje 12 jedinica lokalne samouprave, odnosno 18 posto.

Od 79 općina u Federaciji BIH, u protekle tri godine je revidirano financijsko poslovanje 23. Generalni revizori u Uredu za reviziju institucija (VRI) BiH su nositelji imuniteta i trebalo bi samostalno da upravljaju institucijama za reviziju, ali problem je što među generalnim revizorima ima i onih koji su članovi stranaka i još uvijek su na visokim stranačkim funkcijama.

Iako međunarodna regulativa nalaže neophodnu financijsku nezavisnost, revizorski uredi nemaju potpunu nezavisnost od resornih ministarstava. U praksi je to najočiglednije kad ministarstva, prilikom kreiranja proračuna, umanuju zahtijevane iznose, potrebne za rad ureda, utičući tako na njihovu nezavisnost.

Zakon omogućava da parlamentarne/skupštinske komisije mogu tražiti smanjenje proračunskog novca revidiranim subjektima, ali u praksi nisu poznati primjeri ovakvog djelovanja.

Ni eksterna revizija niti institucije zadužene za nju nisu zasnovane na normama ni državnog ni entitetskih ustava. Međunarodni standardi, prakse zemalja okruženja, prije svega Limska deklaracija INTOSAI, utvrđuje da se nadležnost vrhovnih revizorskih institucija ustanovljava ustavom pa tek onda razrađuje zakonom.

CCI je u ovoj analizi preporučio da Koordinacijski odbor VRI revitalizira inicijativu za izmjene Ustava BiH i entitetskih ustava. U suradnji s nadležnim parlamentarnim komisijama, vrhovne revizorske institucije trebaju pokrenuti postupak izmjena zakona kako bi se postigla potpuna nezavisnost u radu revizora i bolja provodivost četiri postojeća propisa koji reguliraju reviziju javnog sektora.

Nadležne parlamentarne komisije i parlamenti trebaju uvažiti zahtjeve revizorskih institucija i odobriti im proračune koji će omogućiti kadrovsku i stručnu popunu za realizaciju aktivnosti predviđenim zakonima.

Ured za reviziju institucija FBiH i Ured za reviziju javne uprave i institucija u Brčko Distriktu treba donijeti vlastite strategije razvoja. Koordinacijski odbor treba provoditi njegove nadležnosti naročito na monitoringu provedbe plana strateškog razvoja svih vrhovnih revizorskih institucija.

Revidiranje javnih poduzeća

Revizija mora biti daleko snažnije usmjerena ka sektorima koji svake godine bilježe ogromne financijske gubitke zbog nesavjesnog i neodgovornog poslovanja, s naglaskom na pojačanje obima revizije u županijama i županijskim institucijama, općinama te javnim ppduzećima.

U kriterije za odabir predmeta revizije treba uvrstiti i obavezu revidiranja javnih poduzeća u kojima je planirana privatizacija.

Web registar preporuka financijske i revizije učinka u RS-u treba dovesti u funkcionalno stanje kako bi bio korišten u punom kapacitetu te uspostaviti web aplikaciju s registrom preporuka i na razini države i Federacije BiH.

Koordinacijski odbor treba inzistirati na uvođenju u VRI procedura za naknadno praćenje i izvještavanje o realizaciji revizorskih nalaza i preporuka. Fokus VRI pri odabiru tema treba biti na sistemskim revizijama učinka u vezi s ključnim problemima građana.

Nadležne parlamentane/skupštinske komisije odgovorne za reviziju trebale bi više primjenivati svoje zakonske nadležnosti i smanjiti proračunska sredstva revidiranim subjektima i poduzeti druge mjere u slučaju višestrukog ponavljanja nepoštivanja preporuka revizorskih institucija.

Završne sjednice nadležnih parlamentarnih komisija treba održati najkasnije do kraja prvog tjedna listopada kako bi se omogućilo da se razmatranje revizorskih izvještaja okonča prije razmatranja prijedloga proračuna za narednu godinu.

U pogledu daljeg postupanja po nalazima revizije nadležno tužiteljstvo ne bi trebalo čekati na informacije iz službenih izvještaja državnih institucija, već da po njima postupa redovno. Tužiteljstva trebaju razmatrati sve revizorske izvještaje s negativnim mišljenjem, postupati po njima i o tome informirati javnost.

U institucijama koje su predmet revizije neophodno je ojačati ulogu i značaj interne kontrole.

Centri civilnih inicijativa ističu da je ova analiza prvi korak ka uključenju svih odgovornih institucija u raspravu o tome kako se može postići bolje funkcioniranje i nezavisan rad revizorskih institucija, ali i veća odgovornost u raspolaganju javnim novcem te da je sljedeći korak održavanje okruglog stola o toj temi krajem listopada.