Revizori i ustavni suci mogu trošiti naš novac bez ograničenja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Državnom revizoru Draganu Vrankiću i predsjedniku Ustavnog suda BiH Mirsadu Ćemanu te uposlenicima ovih institucija su odlukom Vijeća ministara ukinuta ograničenja za troškove reprezentacije, telefona, kao i nabavke i korištenje automobila.

Nakon što je Vijeće ministara izmijenilo pravilnike, državni revizori i ustavni suci od sada će sami sebi određivati koliko novca mogu potrošiti na telefone, usluge reprezentacije, odnosno na hranu i piće, te vrijednost službenih auta i način na koji će ih koristiti.

Predsjednik Ustavnog suda Mirsad Ćeman kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da su izuzeće tražili zbog neovisnosti institucije.

''Razlog je jedini to što Sud, prema svojim pravilima i njegovoj poziciji, treba da, što je moguće više, uživa neovisnost, koja se, pored ostaloga, ogleda i u tome'', objašnjava Ćeman.

U proljeće 2014. godine, Vijeće ministara je donijelo pravilnike o korištenju telefona, reprezentacije i automobila. Oni su se počeli primjenjivati 2015. godine. Nekoliko mjeseci poslije, Predsjedništvo BiH je izuzeto iz sva tri pravilnika, ali su i dalje morali tražiti odobrenje Vijeća ministara za donošenje svojih pravila o troškovima. Naknadno je i ta stavka izbačena.

Ured za reviziju i Ustavni sud sada su također izuzeti iz pravilnika koji su doneseni nakon kritika, između ostalih i revizora, te se zahtijeva da se ograniče troškovi službenika.

Dvije institucije, prije izuzeća, mogle su godišnje potrošiti 10.000 konvertibilnih maraka (KM) na reprezentaciju. Broj službenih vozila također je bio ograničen državnim pravilnikom, kojim su Ustavnom sudu odobrena tri, a Uredu za reviziju četiri vozila.

Predsjedniku Ustavnog suda BiH ranijim pravilnikom bila je dozvoljena nabavka vozila do 100.000 KM. On je također mogao trošiti do 200 KM mjesečno na službeni telefon, kao i generalni revizor i njegovi zamjenici.

Izmjenama pravilnika sva ova ograničenja su ukinuta.

Ćeman objašnjava da Ustavni sud ima interna pravila “koja podrazumijevaju i obavezuju na vrlo restriktivan i odgovoran pristup kada je u pitanju trošenje sredstava”.

''To su kod nas tako sitni iznosi da biste se iznenadili'', kaže Ćeman i dodaje da postoje razlike u pravilnicima, ali da, ''u principu, to nisu velika odstupanja''”.

U ime Ureda za reviziju i Ustavnog suda, inicijativu za promjenu pravilnika je pokrenulo Ministarstvo financija, koje nije odgovorilo na upit BIRN-a BiH o opravdanosti izuzeća.

U izvještaju Ureda za reviziju o radu Ustavnog suda za prošlu godinu kritizirani su visoki troškovi naknada.

''U izvještajima o reviziji prethodnih godina ukazivali smo na visinu pojedinih naknada, te da takvo postupanje, uz potpuno poštivanje nezavisnosti Ustavnog suda, nije primjereno okruženju u kojem posluje Ustavni sud BiH'', navode državni revizori.

Iz Ureda za reviziju za BIRN BiH kažu kako je izuzeće iz pravilnika traženo zbog “načela da vrhovna revizijska institucija kao kontrolor, prije svega izvršne vlasti, ne može za svoj rad odgovarati toj istoj vlasti”, te dodaju da izvršna vlast “ne treba imati u svojim rukama poluge kojima bi mogla na bilo koji način ograničavati rad vrhovne revizijske institucije”.

''Ured za reviziju ovim želi poslati načelnu poruku o nužnosti neovisnog djelovanja i neovisnosti vrhovnih revizijskih institucija koja se, nažalost prečesto, u BiH na različite načine pokušava dovesti u pitanje'', napominju iz Ureda.

Revizori se nisu slagali s uvrštavanjem u državne pravilnike, ali su ih poštovali, navode iz Ureda i dodaju kako su potrošnju na fiksnu telefoniju ograničili na 12.000 KM iako državni pravilnici taj limit podižu na 20.000 KM, te da je potrošnja u prvih šest mjeseci ove godine manja od predviđene.

Ured za reviziju je već napravio svoje pravilnike “koji prate ograničenja i limite potrošnje definirane u pravilnicima Vijeća ministara”, ističu iz ove institucije.