Rezanje birokracije, digitalizacija... Vlasti pričaju, građani ne vjeruju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Građani BiH imaju najlošije mišljenje o efikasnosti javne uprave od svih zemalja zapadnog Balkana, pokazuje istraživanje koje je sprovela "Think for Europe", mreža organizacija u svim zemljama zapadnog Balkana koje se bave EU i proširenjem.

Naime, kako pokazuje njihovo istraživanje, samo 38 posto građana BiH misli da je usluga koju pruža javna administracija poboljšana u odnosu na raniji period. Ipak, dobra vijest je što je povećan postotak građana BiH koji smatraju da se javna administracija poboljšala.

U prošlom istraživanju, provedenom 2017. i 2018. godine, samo 27 posto građana je smatralo da se kvaliteta javne usluge prema građanima popravlja.

Kvaliteta javne usluge

Nakon BiH, najmanje povjerenje u kvaliteta javne usluge imaju građani Sjeverne Makedonije, jer njih samo 47 posto smatra da se usluga popravila.

U prošlom istraživanju njih 43 posto je smatralo da se kvaliteta javne usluge popravlja, iz čega se vidi da građani nisu osjetili veliku promjenu u odnosu na raniji period.

U Crnoj Gori 58 posto građana smatra da se kvaliteta javne usluge popravio, u odnosu na 41 posto u prošlom istraživanju. Najveće poboljšanje primijetili su građani Srbije, gdje je u prošlom istraživanju njih 42 posto smatralo da se kvaliteta javne usluge popravio, dok sada taj broj iznosi 65 posto.

Najbolji rezultati su na samoproglašenom Kosovu, gdje 72 posto građana smatra da se kvaliteta javne usluge popravio, za razliku od 63 posto u prethodnom istraživanju. Istovremeno, u Albaniji je 63 posto građana zadovoljno kvalitetom javne usluge, a njih 44 posto je bilo zadovoljno u prethodnom istraživanju.

Ne vjeruju u digitalizaciju

Građani BiH najmanje vjeruju u uspjeh digitalizacije javnih usluga, jer ih nešto ispod 50 posto smatra da BiH ne napreduje na putu digitalizacije javnih usluga. Generalno gledano i ne računajući BiH, dvije trećine preostalih građana na zapadnom Balkanu smatra da digitalizacija ide u dobrom smjeru.

"Na regionalnoj razini, građani su primijetili pozitivan napredak kad je u pitanju vrijeme koje je potrebno da se obave administrativne usluge. Posebno se to odnosi na Srbiju, Albaniju i Crnu Goru, gdje je više od 60 posto građana potvrdilo da je vrijeme čekanja skraćeno", navedeno je u jednom od zaključaka.

Građani BiH su najskeptičniji i kad je u pitanju pozitivna ocjena napora vlasti da javne usluge budu pojednostavljene. U regiji, opet, prednjači Srbija, čiji građani smatraju da vlasti čine dobre stvari kad je u pitanju ova oblast.

Jedna od dobrih vijesti za BiH je da je kod njenih građana u protekle dvije godine najviše porasla svijest o prisutnosti elektronskih usluga. U prošlom istraživanju 2017. i 2018. godine samo 19 posto građana je bilo upoznato s ovom vrstom javne usluge, dok je sada taj broj porastao na čak 55 posto.

Jedino je na Kosovu manja svijest o prisutnosti ove vrste usluge, dok je u svim ostalim zemljama ova svijest na većoj razini. U ovom segmentu prednjači Albanija, jer tamo čak 74 posto građana zna za ili koristi ovu vrstu javne usluge.

Tapkanje reforme

Da reforma javne uprave tapka u mjestu, konstatira se i u Mišljenju Europske komisije za kandidaturu BiH u EU. Biranim i diplomatskim rječnikom konstatiraju da ova reforma godinama tapka u mjestu.

"Potrebno je uložiti snažan napor da se zakoni usklade s principima o reformi javne uprave, kao i u efektivnu implementaciju. Vlasti na svim nivoima moraju osigurati političku podršku i koordinaciju reforme javne uprave, kao i osigurati financijska sredstva za njenu promociju", naglašeno je u Mišljenju.

Također, jedna od 14 ključnih preporuka za reformu javne uprave odnosi se na potrebu da se ova oblast temeljno reformira.

"Potrebno je sprovesti sve korake u reformi javne uprave ka popravljanju ukupnog funkcioniranja javne administracije da bi se osigurala profesionalna i depolitizirana javna služba", naglasili su oni.

Nema političke volje

Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave BiH, kaže za "Nezavisne" da su i njihova istraživanja pokazala slične trendove, odnosno da su očekivanja građana daleko veća nego što je trenutno stanje.

"Nažalost, još nema političke volje, koja je preduvjet da se reforma brže odvija", kaže on i dodaje da je u novom strateškom okviru za reformu javne uprave, koji su usvojili svi nivoi vlasti, akcenat stavljen na e-upravu.

"I tijekom ove pandemije se pokazalo da online i elektronska uprava imaju niz benefita za građane, jer se dobiva ne samo brzina, nego i sigurnost. Sigurno bi reforma javne uprave trebalo da ide u tom pravcu, odnosno treba odlučnije krenuti u digitalizaciju cijelog sistema", rekao je Ćuzulan.