Rješenje problema deponije Uborak još ni na vidiku: Moguće (opet) blokade

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ukoliko predstavnici vlasti u tijeku rujna ne istupe sa konkretnim prijedlogom rješenja problema deponije Uborak, koja se nalazi u blizini naselja Vrapčići i Bijelo Polje, oko deset kilometara sjeverno od Mostara, mještani su najavili ponovnu blokadu odvoza smeća na to odlagalište.

Stanovnici navedenih naselja, okupljeni u udruženje i građansku inicijativu "Jer nas se tiče", od 10. juna 2019. godine prosvjedima i pravnim putem se bore za zatvaranje, sanaciju i izmještanje regionalne deponije Uborak-Buđevci. Za to odlagalište tvrde da je odavno premašilo kapacitete, zatim da je deponija radila bez odgovarajuće dokumentacije, kao i da je godinama - pored predviđenog komunalnog - odlagan i medicinski, životinjski, te opasni otpad, priopćio je EKO HUB Blagaj.

U tijeku 2019. godine, mještani su u više navrata blokirali dovoz smeća na deponiju, usljed čega su gradska i prigradska naselja Mostara danima bila doslovno zatrpana smećem. Blokade su prekinute dolaskom pandemije virusa korona, a potom, kako tvrde mještani, i pritiskom vlasti koji se ogledao u kaznama i sudskim procesima.

Podnesena i nova tužba

U ovom trenutku pred Županijskim sudom u Sarajevu se nalazi nova tužba građana protiv dokumenata koje je deponiji izdalo Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH. Iako je spomenuti sud krajem 2022. godine već presudio protiv Plana prilagođavanja i sanacije deponije, te okolinske dozvole za odlagalište, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je 16. siječnja 2023. godine izdalo novu okolinsku dozvolu, nakon čega su mještani i Udruženje "Jer nas se tiče" već u februaru podnijeli novu tužbu tom sudu. Proces je još u toku.

Prvi čovjek Udruženja "Jer nas se tiče", Omer Hujdur tvrdi da je u siječnju izdana okolinska dozvola "do sada najgora".

"Ona omogućava odlaganje opasnih materija, medicinskog otpada, te životinjskog otpada", ustvrdio je Hujdur.

Opasnost po okolinu i stanovništvo

Aktivisti od početka tvrde da je jedan od ključnih problema deponije Uborak taj što je to odlagalište prekapacitirano. "Odlaganje otpada na deponiju Uborak trebalo je obustaviti još prije dvije godine", tvrdi Omer Hujdur.

On podsjeća i da je, nakon 60 godina postojanja deponije, urađena i Studija uticaja na okolinu deponije Uborak, koja je prije dvije godine predstavljena na javnoj raspravi u Gradskoj vijećnici Mostara, kada su se mještani još jednom usprotivili proširenju tog odlagališta.

Iz nevladinih organizacija tvrde da je Studija uticaja na okoliš utvrdila enormno zagađenje i tla i podzemnih voda teškim metalima. "Zaključak studije jeste da ta deponija ne može garantirati sigurnost po čovjeka, biljni i životinjski svijet", rekao je predsjednik Udruženja građana i građanske inicijative "Jer nas se tiče", Omer Hujdur.

Jedna od najbitnijih posljedica takvog rada deponije, kako su na više prosvjednih okupljanja istaknulli stanovnici tog dijela Mostara, jeste ta da je došlo do velikog porasta broja oboljelih od karcinoma u naseljima u okolini deponije.

"Glavni uzročnik toga su ovi teški metali, koji su zagadili okolno tlo i kroz podzemne vode dolaze do vinograda, obradivih površina, dolaze nama na česmu. Glavna usisna pumpa za grad Mostar je udaljena jedan kilometar i 200 metara od deponije, kuda protiče podzemna voda koja prolazi ispod deponije", tvrdi Hujdur.

Iz Udruženja tvrde i da nikada nije urađena analiza zagađenja teškim metalima vode koju građani piju, odnosno da se radi bakterijska, ali ne i spomenuta analiza zagađenja teškim metalima.

Gradske vlasti: Tužbe onemogućavaju sanaciju

Sredinom srpnja na deponiji je, u njenom starom dijelu, izbio i veliki požar. Širio se ogromni, crni dim, te nesnosni smrad. Treba podsjetiti da je i Studija utjecaja na okoliš potvrdila kako je odlagalište otpada smješteno oko 300 metara od najbližeg naselja – Gornji Vrapčići. Aktivisti tvrde da je i požar posljedica pogrešnog upravljanja odlagalištem.

S druge strane, iz istupa predstavnika vlasti s jedne, te mještana i aktivista s druge strane, se može iščitati kako je problem različito tumačenje Plana prilagođavanja deponije Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Vlasti tumače da Plan predviđa pet i više godina za sanaciju deponije, dok mještani tvrde da taj dokument predviđa tri godine, te tvrde da je interpretacija vlasti od pet i više godina tek kupovina vremena i odugovlačenje problema.

Vršitelj dužnosti direktora JP Deponija d.o.o. Mostar, Mirhad Grebović, nakon izbijanja požara na odlagalištu, izjavio je medijima da bi prihvatanjem ponuđenih prijedloga od strane mještana i njihovih predstavnika puno problema bilo izbjegnuto.

"Da se prihvatilo ijedno od ponuđenih rješenja, sigurno se ne bi dogodio ni taj požar, koji se desio", rekao je tada uz ostalo Grebović.

Podsjećanja radi, mještani i NVO su nedavno ustvrdili i kako je prije dva mjeseca ponovo otvorena stara ploha deponije, na kojoj je izbio požar, a koja je bila zatvorena još prije 15 godina.

Na optužbe o odlaganju na ranije zatvorenoj kaseti deponije, Grebović je odgovorio da za sve što rade imaju valjanu dokumentaciju, te da to nije deponiranje nego privremeno odlaganje do odvoza u cementare u Lukavcu i Kaknju na spaljivanje. Radi se o otpadu koji se dobije kompostiranjem bio-otpada.